Grad predlaže drastično povećanje poreza na nekretnine, evo tko će plaćati najviše

Grad Zadar predložio je nove iznose godišnjeg poreza na nekretnine, koji bi se razlikovali ovisno o području grada. Prema nacrtu odluke upućenom u javno savjetovanje, porez bi iznosio pet eura po četvornom metru na Poluotoku, tri eura na ostalom kopnenom području te dva eura na zadarskim otocima.

Riječ je o promjeni u odnosu na trenutačni jedinstveni iznos od 0,60 eura po četvornom metru korisne površine. Prijedlog još nije konačan, a nakon javnog savjetovanja i razmatranja pristiglih primjedbi odluka bi trebala biti upućena Gradskom vijeću na razmatranje i donošenje.

Najviši iznos za Poluotok

Prema prijedlogu, grad bi bio podijeljen u tri porezne zone. Prvu bi činio Mjesni odbor Poluotok, drugu ostali kopneni mjesni odbori, a treću zadarski otoci.

Za nekretninu površine 70 četvornih metara koja podliježe oporezivanju godišnji porez iznosio bi 350 eura na Poluotoku, 210 eura na ostalom kopnenom području i 140 eura na otocima. Prema postojećem iznosu od 0,60 eura po kvadratu, za jednaku površinu porez iznosi 42 eura godišnje.

Grad predloženu podjelu obrazlaže razlikama u koncentraciji smještajnih objekata, opterećenju javnog prostora i infrastrukture te uvjetima života na pojedinim dijelovima svojeg područja.

Prema podacima navedenima u obrazloženju prijedloga, na Poluotoku se nalazi 852 smještajnih objekata, odnosno 17,53 objekta po hektaru građevinskog područja. Za otoke se predlaže najniži iznos, uzimajući u obzir prometnu povezanost, komunalnu opremljenost i dostupnost usluga.

Oslobođenje za stalno stanovanje i dugoročni najam

Predloženim izmjenama ne bi se ukinula zakonska oslobođenja za nekretnine koje služe za stalno stanovanje. Porez se ne plaća ni na nekretnine koje se iznajmljuju za stalno stanovanje na temelju ugovora o najmu najmanje deset mjeseci u godini za koju se porez utvrđuje, ako su ispunjeni zakonski uvjeti.

Porez bi se tako odnosio na nekretnine koje ne ispunjavaju uvjete za oslobođenje, među ostalim na kuće za odmor, prazne stanove i nekretnine koje se koriste za kratkoročni turistički najam. Obveza ne ovisi isključivo o broju nekretnina u vlasništvu, nego i o načinu njihova korištenja te primjenjivim zakonskim izuzećima.

Grad navodi kako je jedan od ciljeva prijedloga potaknuti korištenje praznih nekretnina za stanovanje i povećati ponudu dugoročnog najma. Prema podacima gradskog Upravnog odjela za financije, koji se temelje na evidencijama za obračun komunalne naknade i dosadašnjeg poreza na kuće za odmor, 40 posto poreznih obveznika ima prebivalište izvan Zadra, uključujući i strane državljane.

Prihodi za stanovanje i infrastrukturu

Grad najavljuje da bi se najveći dio prihoda od poreza na nekretnine usmjerio u izgradnju stanova i pripadajuće infrastrukture u sklopu programa priuštivog stanovanja za mlade obitelji, obnovu gradske jezgre te poboljšanje otočne infrastrukture.

U obrazloženju prijedloga navodi se i usporedba s drugim hrvatskim gradovima. Prema podacima koje je iznio Grad Zadar, u Dubrovniku porez u prvoj zoni, koja uključuje povijesnu jezgru, iznosi pet eura po četvornom metru godišnje. Isti iznos primjenjuje se na cijelom području Rijeke, Splita i Pule, dok je za Zagreb za 2027. godinu predložen iznos od osam eura po četvornom metru.

Javno savjetovanje otvoreno do 15. studenoga

Građani i zainteresirana javnost mogu dostaviti prijedloge i primjedbe na nacrt odluke putem obrasca objavljenog na mrežnim stranicama Grada Zadra. Javno savjetovanje otvoreno je do 15. studenoga 2026. godine.

Nakon završetka savjetovanja i razmatranja zaprimljenih očitovanja prijedlog će biti upućen Gradskom vijeću. Ako bude usvojen, novi iznosi poreza trebali bi se primjenjivati od 1. siječnja 2027. godine.