Gaženica došla do tri milijuna putnika! Kasap upozorio na problem koji sve više pritišće grad

Od luke koja je godinama bila jedan od najvećih zadarskih infrastrukturnih projekata, Gaženica je izrasla u jedno od najvažnijih prometnih središta na hrvatskom Jadranu, no sve veći broj putnika i kruzera sa sobom donosi i izazove na koje Zadar mora pronaći odgovor. Dok se prometne brojke povećavaju, sve je izraženije pitanje koliko gradska infrastruktura može podnijeti dodatno opterećenje, posebno tijekom ljetnih mjeseci kada istodobno raste broj turista, vozila i putnika koji preko Zadra odlaze na otoke.

O tome je na konferenciji Blue Economy Zadarskog lista govorio pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo Grada Zadra Darko Kasap, istaknuvši kako je razvoj Gaženice potvrdio njezinu stratešku važnost, ali i otvorio prostor za nova ulaganja koja će morati pratiti daljnji rast pomorskog prometa.

Rast prometa

– Gaženica je danas na vrlo visokoj razini u hrvatskim okvirima. Od 2015. godine broj putnika povećali smo s dva na tri milijuna godišnje, a došli smo i do približno 200 ticanja kruzera. Značajan napredak ostvarili smo i u prometu u gospodarskoj luci. Sve to pokazuje koliko je Gaženica važna za razvoj Zadra i šireg područja, kazao je Kasap.

Pritisak na grad

Posebno je upozorio na sezonska opterećenja, kada velik broj putnika i jednodnevnih posjetitelja koji dolaze kruzerima stvara dodatni pritisak na gradske prometnice, javne površine i ostalu infrastrukturu. Upravo zato, smatra Kasap, buduće planiranje turističkog i lučkog razvoja ne smije zanemariti svakodnevne potrebe građana i kvalitetu života u gradu.

– Tijekom vršnih opterećenja turističke sezone već dosežemo razine koje nas zadovoljavaju po broju putnika, ali istodobno predstavljaju i upozorenje. Velik broj kruzerskih turista stvara značajan pritisak na gradsku infrastrukturu i prostor, zbog čega će biti potrebno pronaći odgovarajuća rješenja, istaknuo je.

Grad Zadar, prema njegovim riječima, već razmatra mogućnosti kojima bi se bolje uskladili gospodarski učinci pomorskog prometa, razvoj turizma i očuvanje prostora, pri čemu se kao jedan od poželjnih smjerova ističe i produljenje turističke sezone. Time bi se dio prometa mogao ravnomjernije rasporediti tijekom godine, umjesto da najveće opterećenje i dalje bude koncentrirano u nekoliko ljetnih mjeseci.

Uz prometne gužve, sve važnije postaje i pitanje utjecaja brodova na okoliš, posebno u područjima intenzivnog putničkog i kruzerskog prometa. Kasap je pritom spomenuo rezultate mjerenja kvalitete zraka u zadarskim lukama, predstavljene dan uoči konferencije, naglasivši kako su konkretni podaci važni za razumijevanje utjecaja lučkih aktivnosti i planiranje budućih mjera.

Nova prometna rješenja

Daljnji razvoj Gaženice otvara i pitanje kvalitetnijeg povezivanja luke s ostatkom prometne mreže, posebno željeznicom, čija bi snažnija uloga mogla pridonijeti boljoj prometnoj povezanosti i razvoju gospodarskih aktivnosti. Gaženica pritom nije samo putnička luka, nego i važna gospodarska infrastruktura s potencijalom za jačanje teretnog prometa i dodatnih logističkih usluga.

Kasap je naglasio kako se ulaganja u lučku infrastrukturu ne odnose isključivo na Gaženicu, nego na cijelo zadarsko područje, uključujući otočne luke i projekte koji bi stanovnicima otoka trebali olakšati svakodnevni život.

Razvoj otoka

Kao jedan od najvećih razvojnih prioriteta posebno je izdvojio vodovodizaciju zadarskih otoka, na kojoj se, prema njegovim riječima, u skorijem razdoblju očekuje značajniji iskorak. Pouzdana opskrba vodom, zajedno s kvalitetnijim prometnim povezivanjem i dostupnošću javnih usluga, preduvjet je za život na otocima tijekom cijele godine, ali i za razvoj novih gospodarskih djelatnosti koje ne ovise isključivo o turizmu.

Zadarski arhipelag raspolaže velikim razvojnim mogućnostima, no njihovo ostvarenje zahtijevat će ulaganja koja se neće mjeriti samo brojem novih vezova i putnika. Kako je pokazala rasprava, budućnost pomorskog prometa sve će više ovisiti o sposobnosti da se rast gospodarstva uskladi s prometnim kapacitetima, zaštitom okoliša i potrebama stanovnika, kako na kopnu tako i na otocima.