Zadarska onkologinja upozorava: 'Rak dojke sve češće pogađa mlađe žene, obolijevaju i one u dvadesetima'

U organizaciji Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru u srijedu je u Dnevnom boravku novog Studentskog doma održana panel-rasprava „Rak dojke – od dijagnoze do kvalitete života; Dijagnostika, liječenje, psihološki oporavak i život nakon bolesti”. O ranom otkrivanju bolesti, suvremenim metodama liječenja, rehabilitaciji i psihološkim izazovima govorile su zdravstvene stručnjakinje, a svoja iskustva podijelile su i žene koje su prošle liječenje raka dojke.

Događaj je održan uz ovogodišnje geslo Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) „Svaka priča je jedinstvena, svako putovanje je važno”, kojim se ističe važnost individualnog pristupa svakoj pacijentici i njezinu iskustvu bolesti.

Pročelnica Odjela za zdravstvene studije doc. dr. sc. Klaudia Duka Glavor istaknula je kako Sveučilište u Zadru želi nastaviti organizirati ovakve susrete, s naglaskom na prevenciju malignih bolesti i očuvanje mentalnog zdravlja. Pritom je naglasila da je važno informirati javnost, osobito mlade, jer rak dojke nije bolest koja pogađa isključivo starije žene.

Voditeljica Odjela za onkologiju Opće bolnice Zadar dr. Vesna Telesmanić Dobrić u uvodnom je predavanju govorila o učestalosti raka dojke, važnosti pravodobnog otkrivanja i mogućnostima suvremenog liječenja. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koje je iznijela, tijekom 2023. godine rak dojke dijagnosticiran je kod 3293 osobe, dok su prošle godine od te bolesti umrle 712 žene. Iako rizik raste s dobi, upozorila je na porast broja oboljelih mlađih od 40 godina, među kojima ima i pacijentica u dvadesetim godinama.

Naglasila je važnost redovitih pregleda i dijagnostičkih metoda poput mamografije, ultrazvuka i magnetske rezonancije, ovisno o dobi pacijentica, karakteristikama tumora i procjeni liječnika. Istaknula je i važnost multidisciplinarnog pristupa, u kojem sudjeluju onkolog, kirurg, patolog i radiolog, kako bi se za svaku pacijenticu odabrala odgovarajuća strategija liječenja. Uz kirurško liječenje, zračenje, kemoterapiju i hormonsku terapiju, danas su dostupne i druge mogućnosti, uključujući imunoterapiju, a suvremeni lijekovi i postupci pomažu u ublažavanju nuspojava i očuvanju kvalitete života.

– S dijagnozom raka dojke nije završen život – poručila je dr. Telesmanić Dobrić, naglašavajući da liječenje ne obuhvaća samo borbu protiv bolesti nego i nastojanje da se pacijenticama omogući što kvalitetniji život.

O važnosti tjelesne aktivnosti i međusobne podrške govorila je Dubravka Karlović Babić, predstavljajući rad Dragonboat kluba Zadar, koji okuplja žene s iskustvom raka dojke. Riječ je o veslačkom sportu u kojem posada broji 22 člana, uključujući 20 veslača, kormilara i bubnjara. Karlović Babić objasnila je kako se dragonboat veslanje počelo povezivati s rehabilitacijom žena nakon liječenja raka dojke zahvaljujući istraživanju kanadskog profesora i kineziologa Dona McKenzieja, koje je pokazalo da takva aktivnost ne povećava rizik od limfedema, odnosno oticanja ruke, nego može pridonijeti njegovu smanjenju. Dragonboat klub Zadar osnovan je 1. veljače 2022. godine s deset članica, a danas okuplja više od 42 žene. Karlović Babić istaknula je kako se veslanjem mogu baviti žene različite dobi i tjelesne spremnosti te da zajednički treninzi, boravak na otvorenom, putovanja i natjecanja pridonose i fizičkom i psihičkom oporavku.

– Kod nas se poboljšava fizičko i mentalno zdravlje. Vraćamo vjeru u nadu i zdravu, normalnu budućnost. Snažimo žene kroz timski rad, a mnoge od nas prije dolaska u klub nikada se nisu bavile sportom. Učimo nove vještine i otkrivamo vlastite mogućnosti – istaknula je Karlović Babić.

Svoje iskustvo podijelila je i Elma Terzić Marunović, koja se nakon dijagnoze raka dojke preselila u Zadar, tražeći okruženje u kojem će se moći posvetiti oporavku. U klub se uključila prije godinu dana, a veslanje joj je pomoglo da ponovno otkrije ljubav prema sportu, natjecateljski duh i zadovoljstvo druženja s drugim ženama koje razumiju kroz što prolazi. Prisjetila se razdoblja u kojem zbog bolesti nije imala snage ni za najjednostavnije svakodnevne aktivnosti, ali je unatoč tome vjerovala da će jednog dana s timom osvajati medalje i upoznavati nove ljude.

– U klubu sam oživjela. Podsjetila sam se na onu Elmu koja voli sport, putovanja, upoznavati ljude i stvarati nova prijateljstva, slušati iskustva drugih i učiti iz njih. Ponovno sam naučila radovati se tuđoj sreći i dijeliti svoju – kazala je Terzić Marunović.

O životu nakon dijagnoze govorila je i Ana Stipčević, dugogodišnja medicinska sestra na Odjelu za torakalnu kirurgiju, koja je i sama operirala rak dojke.

– Složila sam svoje lego-kockice u glavi i krenula dalje. Život ide dalje i mora ići dalje, jednako kvalitetno, možda čak i kvalitetnije nego prije dijagnoze. Svoju sam borbu riješila, presložila se i nastavila dalje – poručila je Stipčević.

U panel-raspravi su sudjelovale dr. Vesna Telesmanić Dobrić, dr. Ljilja Balorda, prvostupnica fizioterapije Marta Ostojić i izv. prof. dr. sc. Arta Dodaj s Odjela za psihologiju Sveučilišta u Zadru, a panel je moderirala doc. dr. sc. Ivana Gusar.

Panel je iznjedrio snažnu poruku da žene u suočavanju s dijagnozom i liječenjem trebaju biti hrabre a važnu ulogu na tom putu imaju obitelji i bližnji čija je podrška velika prednost. Prevencija, redovite kontrole, povjerenje u liječnike kao i fizička aktivnost važni su u prevladavanju svih izazova s kojima se suočavaju pacijentice.