Subota, 18. svibnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

18 C°

PROTIV STIGMATIZACIJE

Edukacija o mucanju je ključna za podršku i razumijevanje

Autor: Matea Guzalić

21.10.2023. 21:17
Edukacija o mucanju je ključna za podršku i razumijevanje

Foto: Ilustracija



Svake godine, 22. listopada, cijeli svijet se udružuje kako bi dignuo glas i podigao svijest o jednom od neuroloških poremećaja koji najviše utječe na komunikaciju – mucanju. Još od 1998. godine, ovaj dan posvećen je razumijevanju, podršci i razbijanju predrasuda o mucanju, a u Hrvatskoj se održava od 2009. godine. Svake godine, moto ovog dana mijenja se kako bi naglasio složenost mucanja. Ovogodišnji moto glasi: »Nema univerzalne terapije.« To nam govori da svaka osoba koja muca ima svoj jedinstveni put prema poboljšanju komunikacije.


Genetska predispozicija


Mucanje je neurološki poremećaj koji uzrokuje prekide u tečnosti govora. Ovi prekidi manifestiraju se kroz ponavljanje glasova, slogova ili riječi, produživanje riječi, umetanje i zastoje. No, ono što je najizraženije kod osoba koje mucaju jest nedostatak lakoće izražavanja, iako govore o najspontanijim stvarima. Osim vidljivih simptoma, mucanje može značajno utjecati na samopouzdanje i sliku o sebi. Iako uzroci mucanja još uvijek nisu potpuno jasni, znamo da postoji genetska predispozicija i da se odražava na strukturu i funkciju određenih dijelova mozga uključenih u govor.


Više o važnosti Međunarodnog dana svjesnosti o mucanju ispričala nam je Tajana Cvjetković Grginović, magistrica logopedije i logopedIca u Općoj bolnici Zadar, koja je završila nekoliko internacionalnih edukacija iz područja poremećaja tečnosti govora, s naglaskom na mucanju, a ujedno je prije dvije godine završila europsku kliničku specijalizaciju na području tečnosti govora u sklopu konzorcija od 10 sveučilišta iz 9 europskih zemalja.


Tajana Cvjetković Grginović




– Međunarodnim danom svjesnosti o mucanju podiže se svijest o tome što je mucanje. Na taj dan se kroz različite medije i aktivnosti podiže svjesnost i informiranost o mucanju, kao i o izazovima s kojima se susreću osobe koje mucaju. Ove godine će se u organizaciji Odsjeka za logopediju Edukacijsko- rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Studija Logopedija Sveučilišta u Rijeci i Hrvatskog logopedskog društva, u ponedjeljak, 23. listopada 2023. održati online predavanje o različitim terapijama mucanja. O svojim iskustvima govorit će i osobe koje mucaju i logopedi. Održat će se i webinar u suradnji s Alfa edukacijama za odgojno-obrazovne ustanove, na temu mucanja – mitovi i predrasude, najavila je Cvjetković Grginović te dodala kako se predavanjima i aktivnostima nastoji smanjiti stigma koja je i dalje sveprisutna.


Češće mucaju dječaci


– Kroz prošlost su se stvarale predrasude o mucanju, o uzrocima, metodama rada, karakteristikama osoba koje mucaju i čini se kako neke perzistiraju i danas. Mucanje je poprilično lako uočljivo i stječe se dojam da svi znaju što je mucanje. No, kada se zagrebe »ispod površine«, dolazimo do spoznaje o prisutnosti predrasuda naspram osoba koje mucaju, kao i o nerazumijevanju teškoća osoba koje mucaju od strane društva u kojem žive. Informiranost i educiranje okoline je jedini način suzbijanja stigme, naglasila je Cvjetković Grginović te dodatno pojasnila najvažnije informacije o mucanju.


– Mucanje je neurorazvojni poremećaj zbog kojeg dolazi do prekida u tečnosti govora. Prekidi u govoru se javljaju uslijed ponavljanja glasova, slogova ili jednosložnih riječi, produživanja riječi, umetanja i zastoja. Ono što je najizraženije u govoru osobe koja muca jest nedostatak lakoće izvedbe najspontanijeg i najučestalijeg oblika komunikacije. Izuzev ovih vidljivih simptoma, mucanje može utjecati na razvoj negativnih stavova prema sebi i svom govoru. Uzroci mucanja se još uvijek istražuju, no puno više znamo danas u odnosu na prošlost. Sa sigurnošću se može reći kako postoji poveznica mucanja i genetike, kazala je Cvjetković Grginović te dodala kako je neurooslikavanje mozga pokazalo blago drugačije strukture i funkcije dijelova mozga uključenih u proces govornog izražavanja.


– Temperament, jezične sposobnosti i okolina mogu biti okidači za samu pojavu i kroničnost mucanja. Najintrigantnije je što mucanje može trajati nekoliko dana, tjedana ili mjeseci. Može se povući, ali i ponovno pojaviti, može mijenjati oblik i jačinu, a to sve zna zbuniti roditelje djece koja mucaju. Najčešće se javlja od 2. do 4. godine, a spontano se povuče do 6. godine djetetova života. Poznato je da se mucanje javlja tri do četiri puta češće kod muškog spola. Djevojčice počinju ranije mucati, ali se ujedno ranije i češće oporave. U odrasloj dobi je manji broj osoba koje mucaju, a ujedno su to većinom muškarci. Mucanje zahvaća do 11% populacije djece do četvrte godine života, a oko 1% odraslih osoba, objasnila je Grginović.


Individualizirana terapija


Logopedi educirani za rad s osobama koje mucaju pružaju neprocjenjivu podršku kroz individualiziranu logopedsku terapiju, a ona se prilagođava potrebama svake osobe koja muca, jer nema univerzalne metode koja bi odgovarala svima.


– Logopedi, koji su educirani za rad s osobama koje mucaju, pružaju pomoć i podršku kroz logopedsku terapiju koja je modificirana ovisno o profilu osobe koja muca. Baš kako i sam moto naglašava, nema jedinstvene terapije za sve, kao ni lakog i jednostavnog rješenja kada je mucanje u pitanju. Postoje terapije koje se određuju ovisno o dobi djeteta te o trajanju i načinu njegovog mucanja. U predškolskom razdoblju su u velikoj mjeri uključeni roditelji i djetetova okolina. U odrasloj dobi dosta se radi na kognitivnom restrukturiranju zbog negativne slike o samom sebi i negativnih misli o svom govoru i govornim situacijama. Pogrešno je stajalište kako s djecom koja počnu mucati ne treba raditi terapiju do, najčešće spominjane, pete godine života ili dok dijete ne nauči čitati. Brojna istraživanja upravo to pobijaju i naglašavaju kako su učinci rane terapije mucanja najučinkovitiji, već od druge godine djetetovog života, izjavila je Grginović te podijelila nekoliko savjeta za roditelje i učitelje kako bi se povećalo razumijevanje o mucanju.


Suzbiti zadirkivanje


– Najbolje što možemo učiniti kada komuniciramo s osobom koja muca jest biti dobar komunikacijski partner – gledati osobu u oči, biti strpljivi i dati vremena da osoba završi ono što želi reći te jednostavno, slušati. Za roditelje je vrlo važna edukacija o mucanju i načinu nošenja s mucanjem njihovog djeteta. Ono što uvijek govorim roditeljima jest usmjerite se na ono što dijete govori, a ne kako. Također i učitelji kroz edukaciju mogu naučiti kako potaknuti učenika koji muca na jednaku aktivnost unutar razreda, a da pri tom ne stavljaju učenika u neugodnu situaciju. Uvijek je dobro pitati dijete što bi ono htjelo, primjerice, da ga se u razredu prozove među prvima ili među zadnjima. Dobro je dati mu podršku kroz razgovor jedan na jedan. Isto tako, u početku privikavanja na razred pitati ga zatvorenija pitanja te ono najvažnije – suzbiti zadirkivanje jer ono može biti jako bolno za dijete koje muca, zaključila je Grginović.