Don Ante Dražina: Želimo učenike pripremiti za sveučilišta, ali i za realni život izvan škole

Don Ante Dražina, rektor Nadbiskupskog sjemeništa »Vicko Zmajević« od ove je školske godine i ravnatelj Nadbiskupske gimnazije »Ivana Pavla II«. Ovaj mladi ravnatelj, kaže nam, još se priučava poslu, odnosu s kolegama nastavnicima, ali i činjenici da se prema učenicima mora postaviti kao autoritet. I sam bivši učenik »Klasične«, jedno je vrijeme bio vjeroučitelj, da bi sada sjeo u ravnateljsku stolicu. Priča nam, čudno mu je kolegama zvati ravnatelje sa stažem puno duljim od njegovog.

Novo lice u ravnateljskoj stolici

– Neki su od njih bili ravnatelji mojim kolegama sjemeništarcima u njihovim srednjim školama, a sada su moji kolege, tako da sam možda i najmlađi ravnatelj neke zadarske škole. Nisam provjeravao, a i ne bih htio niti znati, sa smiješkom nam govori Dražina, koji je ravnateljstvo preuzeo u vremenu kada, objašnjava nam, opada interes za klasičnim i gimnazijskim obrazovanjem, dok raste popularnost strukovnog obrazovanja.

– Navikao sam žrtvovati svoje komocije, tako da mi ne pada teško žonglirati između škole i sjemeništa. Koliko mogu primijetiti, gimnazije su na udaru i postaju sve nepopularnije u odnosu na strukovno obrazovanje. No, oni učenici koji gravitiraju humanističkom ili prirodoslovnom obrazovanju i dalje naginju gimnazijama, što potvrđuju i upisi u naš opći smjer, koji doživljava svojevrsni »boom« u odnosu na klasično obrazovanje, kazao nam je Dražina, dodavši kako se upisne kvote još uvijek brzo popunjavaju, iako se primjećuje mala kriza u interesu za klasičnim smjerom.

– Bilo da je učenicima važan odnos s profesorima ili kolegama, ili pak traže drugačiji pristup odgoju i učenju u školi, naši su programi još uvijek jako popularni i mogu kazati kako odolijevaju zovu strukovnih škola. Svi gledamo kako si pojednostaviti život i učenje, tako da sve više učenika bira opći namjesto klasičnog obrazovanja, koje je ipak zahtjevnije i ima više predmeta, pojasnio je Dražina, kazavši kako razumije učenike.

– Ipak, tako se gubi jedan širi pogled na antičke kulture s kojima i danas živimo i koje su implementirane u našu kulturu i shvaćanje svijesti. Iza nas je tek prvi tjedan nastave u kojem se svi još uvijek privikavaju jedni na druge, nove zadaće i rasporede. Kao i svake godine, skoro je jedan cijeli razred učenika ostao »ispod crte«, tako da kod nas vlada svojevrsna borba za upis, jer konkurencija je velika, a učenici najčešće imaju izvrsne rezultate, pojasnio je Dražina, koji još uvijek radi na vlastitoj viziji škole i idejama kojima se može obogatiti nastavni proces.

– Prvi mi je cilj dublje upoznati školu jer je najbolje poznajem iz učeničke perspektive. Kratko sam tu radio kao vjeroučitelj, no to ipak nije dovoljno kako bih dubinski shvatio kako ona funkcionira kao živi organizam. Sada s pozicije ravnatelja na nju, učenike i profesore gledam potpuno novim očima. No, učenike želim naučiti zdravo i kritički razmišljati, uz poznavanje i priznavanje vrijednosti koje žele slijediti, dodao je Dražina.

Foto: Luka Jeličić

Školski put i obveze

– Cilj je da ih naučimo kritičkom, objektivnom razmišljanju, ali uz dobre vrijednosne temelje i podlogu s kojom mogu pristupati društvu i njegovim mijenama. U odnosu na moje učeničko vrijeme, današnja su djeca puno mirnija i više orijentirana na akademsku izvrsnost. Razina zrelosti pomakla se naprijed. Budući da se sve češće primjećuje kako se djeci mnogo toga želi staviti na pladanj i olakšati, mislim da im se ne daje dovoljno prostora da sami izgrade svoj identitet, mišljenja je Dražina i kazuje kako djeci treba otvoriti mogućnosti da odrastaju, griješe i uče iz pogrešaka.

– Sve je mirnije, škole su sigurnije i manje je problematičnih učenika. No, djeca se počesto drže pod staklenim zvonom, što uz akademske izvrsnosti utječe na nivo zrelosti i donošenje vlastitih odluka, dodao je Dražina.

»Klasičari«, kaže nam ravnatelj, u postotku od 73 posto su položili posljednju državnu maturu i upisali fakultet koji im je bio prvi izbor. Njih 95 posto je maturu položilo, a najčešće se odlučuju za humanističke znanosti, jezike ili pak medicinu.

– No, ne nedostaje nam niti strojara i informatičara koji su našu školu izabrali znajući da će na kraju svog obrazovanja imati više posla s početnim razumijevanjem takve materije, što nam ide na pohvalu, kaže ravnatelj, dodavši kako je uvijek otvoren prema novim idejama i modelima obrazovanja koji bi učenicima koji se nađu u nedoumici ili ne se snađu u programu, dali mogućnost da steknu zvanje.

– Nama je ideal učenike pripremiti ne samo za sveučilišta, već i realni život izvan školskih klupa. Najnovija je generacija učenika još uvijek pomalo stisnuta u sebe. Međusobno se upoznaju i stječu prve dojmove o srednjoškolskim obvezama. Pravu ćemo sliku vidjeti u drugom polugodištu i nastavku njihova školskog puta s nama, rekao je Dražina, dodavši kako se sa svakom godinom vidi veća razina zrelosti, odlučnosti i determiniranosti kod učenika.

– Jedna od ljepota nastavničkog zvanja je upravo gledati kako naši učenici sazrijevaju. Što se tiče naših budućih planova, u sljedeće ćemo dvije godine povećati broj učenika u općem smjeru, tako da nam je imperativ osigurati im sve uvjete za kvalitetan rad. Matematika, fizika i kemija su, na primjer, jako škakljivi predmeti za koje nam je teško osigurati nastavnike, tako da se svi nadamo da ćemo uspjeti pronaći nastavnike za rad u punom radnom vremenu, najavio je Dražina, kazavši kako su maturante premjestili u učionice stare katoličke osnovne škole u prostorijama sjemeništa.

– Sada već imamo 10 razrednih odjeljenja, a za dvije će godine taj broj narasti na 12. U sjemeništu su već pripremljene dvije učionice, a u pripremi je njih još šest. Budući da je sama osnovna škola godinama djelovala unutar zgrade sjemeništa, učionica i prostora nam ne fali, zaključio je Dražina.

Foto: Luka Jeličić