Domovi su puni, otvaranje dnevnih boravaka je spasonosno rješenje

Čak ni nakon što se izgrade domovi za starije u Biogradu i Svetom Filipu i Jakovu, u Zadarskoj županiji neće biti ni približno dovoljno kapaciteta za sve stariju populaciju. Vrijeme je, kako ističe predsjednik Županijske organizacije Hrvatske stranke umirovljenika Branislav Jelenić, da se više pažnje posveti adekvatnim alternativama domskom zbrinjavanju, poput otvaranja većeg broja dnevnih boravaka.

Iako je nekim kategorijama ljudi zaista potrebna konstantna skrb i njega kakva se pruža u domu, stariji pokretni ljudi trebaju drugačiji oblik brige, koji im može omogućiti da se što duže zadrže u svom okruženju. Kako tvrdi Jelenić, alternativni oblici organiziranja nameću nam se kao obaveza jer relevantne znanstvene spoznaje upućuju na to da je najadekvatnije i najučinkovitije zbrinjavanje starijih osoba u njihovim vlastitim životnim sredinama.

Socijalna uključivost

– Obveza za većim i trajnim angažmanom na iznalaženju alternativnih oblika organiziranja nameće nam se u uvjetima sve većeg nesrazmjera potreba i zahtjeva, kao i sve većeg deficita smještajnih kapaciteta, kazuje Jelenić.

Jelenić pri tom kao adekvatnu zamjenu za domsko zbrinjavanje navodi organizirano institucionalno, odnosno vaninstitucionalno zbrinjavanje starijih osoba, a dobar primjer su dnevni boravci, kojima se osigurava kvalitetna skrb i sigurnost korisnika za vrijeme boravka u tim prostorima. U Zadarskoj županiji za sada postoji jedan dnevni boravak, i to u Zadru, a namijenjen je osobama s mentalnim poteškoćama. Izgradnju dnevnih boravaka u svojim sredinama najavili su zasad gradonačelnik Biograda Ivan Knez i načelnik Općine Poličnik Davor Lončar, a o tome se razmišljaju i u Gradu Zadru.

– Otvaranjem dnevnih boravaka uvelike bi se rasteretilo i ublažilo brigu obitelji za starije, njihove sinove, kćeri, užu i širu rodbinu…koji imaju svojih neodloživih svkodnevnih egzistencijalnih i drugih važnih životnih problema, potreba i obveza, posebno obveza na svom radnom mjestu, brigu za odgoj djece i slično, ističe Jelenić te dodaje kako dnevni boravci svojom formom i sadržajima znatno utječu i na socijalnu uključivost starijih osoba, omogućavajući im druženje, fizičku aktivnost, društvene igre, igraonice koje potiču kreativnost i umjetničko izražavanje, kulturno zabavne aktivnosti, zdravstveno – socijalnu srkb i slično.

Upravo je to, naglašava Jelenić, važno za psiho – fizičko zdravlje i kvalitetniji život starijih osoba. Zbog toga je otvaranje dnevnih boravaka, ističe Jelenić, prioritet u programu aktivnosti Hrvatske stranke umirovljenika.

Branislav Jelenić (HSU), Foto: Luka Jeličić

Pozitivna iskustva

Dnevne boravke, uz Zagreb, Split, Osijek i Rijeku, ima još desetak manjih općina i gradova, a njihova mahom pozitivna iskustva, smatra Jelenić, govore u prilog otvaranja ovakvog oblika skrbi za starije osobe, kojih je sve više na području Hrvatske.

– Ovaj segment socijalne skrbi bi trebao biti od strateškog značaja Zadarske županije i jedinica lokalne samouprave te sastavni dio njihovih planova. Na 14. sjednici Županijske skupštine župan Zadarske županije Božidar Longin prihvatio je moju inicijativu da se sa nivoa Zadarske županije kooordiniraju aktivnosti na ovom planu i tom prilikom naglasio značaj i potrebu izgradnje dnevnih boravaka, ističe Jelenić te dodaje kako se realizacija ovog zadatka može ostvariti jedino u sinergiji i partnerskom odnosu s jedinicama lokalne samouprave, koje bi trebale preuzeti punu odgovornost i obveze za utemeljenje ove djelatnosti.

Pri tom Jelenić smatra da je preporučljivo udruživanje više općina i gradova na osnivanju zajedničkih boravaka na pripadajućem teritoriju, kako bi se ovaj posao racionalizirao i kvalitetnije organizirao te financijski bolje isplatio. Pri tom, u suradnji s razvojnim agencijama Zadarske županije potrebno je za ove namjene prostudirati mogućnost korištenja EU fondova, naglašava Jelenić.

Za mjesto u domu za starije osobe čeka se godinama, a cijena smještaja debelo premašuje prosječnu mirovinu. Naime, u Zadarskoj županiji ima 27 privatnih domova za starije, a cijena smještaja kreće se oko 800 eura za pokretne i oko 1.000 eura za nepokretne korisnike. Pri tom valja istaknuti da prosječna starosna mirovina za kolovoz iznosi 478 eura, a Županija korisnicima privatnih domova smještaj sufinancira u iznosu od 110 eura mjesečno. Ta je mjera pokrenuta 2018. godine, a mjesečni broj zahtjeva kreće se oko 470. U te je svrhe, ističe Jelenić, ove godine osigurano 583.981 euro.

Dom za primjer

Osim privatnih domova, u županiji djeluje jedan javni dom za starije, Dom za starije i nemoćne osobe Zadar. Mjesto u domu na Sfingi, čiji je osnivač Zadarska županija, čeka se čak pet godina.

– Dom za koji postoji veliki interes dobro je uređen, solidno opremljen i kadrovski ekipiran pa može poslužiti kao primjer ostalim domovima u Hrvatskoj, kazuje Jelenić.

Prema cjeniku iz rujna prošle godine, cijene smještaja u Domu za starije i nemoćne osobe Zadar za pokretne korisnike kreću u rasponu od 398 za trokrevetne sobe do 570 eura za jednokrevetne, a cijene za polupokretne korisnike kreću se od 464 za trokrevetne do 650 za jednokrevetne. Najskuplji je smještaj za jednokrevetne sobe u stacionaru, 716 eura, a za trokrevetne 637 eura.

Uz to korisnici plaćaju 1.73 eura dodatka na dijetalnu ishranu, a donošenje hrane u sobu naplaćuje se 1.06 eura po obroku.

Bez obzira na cijenu, svi su kapaciteti, bilo u javnim, bilo u privatnim domovima, dupkom popunjeni, a Jelenić ističe da, sve i da se realizira najavljena gradnja novih domova, njihovi kapaciteti i dalje neće zadovoljiti potrebe stanovništva. Naime, u tijeku je priprema izgradnje domova na te dvije lokacije, no taj je proces dugotrajan, a potrebe rastu iz dana u dan.

– Starijih osoba je sve više, u Zadarskoj županiji ima ih preko 40 tisuća, a problemi oko njihove skrbi sve su izrazitiji i kompleksniji. Pri tom najveća obveza i odgovornost pripadaju obiteljima i rodbini, koje ih ni same nisu uvijek u mogućnosti, iz niza dobro poznatih razloga, izvršavati na način primjeren njihovoj dobi, zahtjevima, potrebama i mogućnostima, zaključuje Jelenić.

PIŠE: IVA BUCIĆ