Da imaju novca štedjeli bi kao političari, kroz investicije u nekretnine, umjetnine i zlato

Svake godine, 31. listopada, obilježava se Svjetski dan štednje, čiji korijeni sežu unatrag, u davnu 1924. godinu, kada je održan Prvi međunarodni kongres štedioničara. Ovaj dan ima za cilj promicanje važnosti štednje za financijsku stabilnost te istovremeno podizanje svijesti o financijskim izazovima s kojima se suočava današnje društvo kao i isticanje potrebe za financijskom pismenošću.

Svjetski dan štednje potiče ljude na razmišljanje o različitim oblicima štednje, bilo putem štednih računa u banci ili kroz ulaganja u nekretnine i druge oblike ušteđevine. Međutim, štednja je danas postala izazovna tema, posebno zbog inflacije koja postupno smanjuje vrijednost novca. Stoga smo odlučili upitati Zadrane kakve su njihove navike i koji oblik štednje preferiraju u osiguravanju stabilnije financijske budućnosti.

Za »crne dane«

Kako što nam je istaknuo gospodin Miroslav Petrovski nekad je važno ulagati u stambenu štednju kako bi se riješila ključna života pitanja, poput stanovanja.

– Sada, kako je moje stambeno pitanje riješeno, možda mi više nije potrebno štedjeti na isti način. Rekao bih kako sada lakše dišem i više trošim jer nemam nekakvu potrebu za većom štednjom, kazao je Petrovski i napomenuo kako bi svima toplo preporučio da je uvijek dobro imati nekakav financijski plan i prilagoditi štednju trenutnim potrebama i ciljevima.

U današnje vrijem štednja je zasigurno izazovna tema, a mnogi se osjećaju ograničeno u odvajanju financijskih sredstava. Tako vlasnik jednog zadarskog lokala, Neven Kožul, ističe da je suvremeni način života praćen značajnim rastom životnih troškova, što dodatno otežava štednju.

– Naše bake i djedovi tradicionalno štede za budućnost i uvijek imaju nekakvu ušteđevinu za »crne dane«. Njihova mudrost i iskustvo zasigurno mogu poslužiti kao inspiracija mlađim generacijama prilikom upravljanja financijama, kazao je Kožul, dodavši kako se mnogi, s obzirom na sve financijske obveze koje treba ispuniti, poput njega suočavaju s izazovima u štednji. No, kako kaže, usprkos teškoćama vjeruje da većina ljudi nastoji izdvojiti koliko god je moguće za štednju, prilagođavajući se pritom trenutnim financijskim uvjetima.

Pravi izazov

Slično mišljenje dijeli i Mate.

– U današnjem okruženju u kojem su cijene u stalnom porastu, štednja postaje neophodna. Moramo se osloniti na ušteđeni novac ili staviti nešto sa strane kako bismo se pripremili za buduće financijske izazove, ističe Mate.

Unatoč trenutačnim financijskim izazovima zbog inflacije i mladi Josip Ćapin je svjestan važnosti štednje.

– Da imam dovoljno sredstava poslužio bih se metodama štednje naših političara! Definitivno, bih razmotrio štednju kroz investicije u nekretnine, umjetnine, zlato i druge oblike investicija koji rijetko devalviraju. Banke nisu moj prvi izbor zbog inflacije koja može uzrokovati gubitak vrijednosti novca. Unatoč tome, imam kasicu prasicu u koju povremeno ubacim sitniš kako bih skupio za posebne aktivnosti poput odlaska na koncert ili slične užitke, istaknuo je Ćapin, naglašavajući svoju financijsku prilagodbu u teškim vremenima.

Današnje društvo je neupitno obilježeno sve zahtjevnijim financijskim okruženjem u kojem štednja postaje pravi izazov koji zahtijeva promišljenost i prilagodbu kako bi se osigurala financijska sigurnost.