Čvrljak bez zadrške: Gosti nam ovo više ne opraštaju, a jednu naviku moramo ostaviti iza sebe!

Turizam se najlakše promatra kroz tablice – dolasci, noćenja, postoci i usporedbe s prošlom godinom. No, iza stabilnih ukupnih rezultata ipak je znatno složenija priča: broj kreveta raste, navike gostiju se mijenjaju, a ono što je do jučer bilo dovoljno danas više ne jamči popunjenost.

Direktor Turističke zajednice Zadarske županije, Vanja Čvrljak smatra da je došlo vrijeme da se uspjeh prestane mjeriti isključivo turističkim prometom. Puno važnijima drži kvalitetu ponude, produljenje sezone, ravnomjerniji razvoj cijele županije i zadovoljstvo ljudi koji u njoj žive. Gost je, ističe, sve zahtjevniji, dobro zna što dobiva za svoj novac i sve teže oprašta nesrazmjer cijene i kvalitete.

U razgovoru za naš list, Čvrljak govori o tome zašto stabilne brojke i prazni apartmani nisu proturječnost, kako se mijenja profil gosta te što Zadarska županija još mora popraviti kako bi jednako kvalitetan doživljaj nudila od obale i otoka do zaleđa. Otkriva i zašto su rujan i listopad velika prilika te poručuje da zadarski turizam do sljedećeg ljeta mora ostaviti iza sebe ad hoc rješenja i naviku brze zarade.

Sezona je drukčija

Kada biste dosadašnji tijek sezone morali opisati bez riječi »rekordna«, »uspješna« i »izazovna«, kako biste ga opisali?

– Ovo je odlično pitanje. Opisao bih ovu sezonu kao drukčiju. Zašto drukčiju? Zato što na terenu vidimo promjene u ponašanju gostiju i posjetitelja te neke nove trendove i obrasce koji će biti sve izraženiji u godinama koje dolaze. Vidljive su velike oscilacije u strukturi i interesima gostiju, njihovim motivima dolaska te željama i potrebama.

Krenimo ipak od brojki. Koliko je dolazaka i noćenja Zadarska županija ostvarila u prvih 20 dana kolovoza, kako stojimo u odnosu na prošlu godinu i kakav je rezultat od početka godine?

– U prvih 20 dana kolovoza ostvareno je nešto više od četiri milijuna noćenja. Ovogodišnji podaci još su privremeni, nepotpuni i nisu konsolidirani, pa kao takvi nisu izravno usporedivi s istim razdobljem 2025. godine. Indeksi se mijenjaju iz dana u dan. U svakom slučaju, i podaci za kolovoz i rezultati od početka godine na razini su 2025. godine.

Ukupne brojke mogu biti stabilne, a dio iznajmljivača istodobno govori o praznim apartmanima. Kako oba ta dojma mogu biti točna?

– Brojke su stabilne i pozitivne, ali broj postelja sve je veći pa su takvi komentari posljedično logični. Mislim da smo u zadarskom turizmu previše opterećeni brojkama. Ne postoji djelatnost ni sektor na svijetu koji može neprestano rasti pa tako ne može ni turizam.

Osobno bih više volio da razgovaramo o kvaliteti našeg turizma, diferencijaciji ponude na području cijele županije, produljenju sezone te uključivanju cijeloga poljoprivrednog sektora i sektora marikulture. Sve drukčije od toga samo je raubanje prostora bez dugoročne dodane vrijednosti za destinaciju i njezine stanovnike.

Najbolji domaćini na svijetu

Tko je zapravo tipičan gost Zadarske županije 2026. godine? Dolazi li u posljednji trenutak, ostaje li kraće i traži li od odmora nešto drukčije nego prije nekoliko godina?

– Zadarska županija više nije destinacija samo za klasični ljetni odmor, kao što je to nekada bila. Današnja je situacija mnogo složenija. Na jednom mjestu imamo cijeli miks motiva dolaska – od obitelji koje traže miran odmor i kampiranje, preko mladih gostiju koji Hrvatsku doživljavaju kao destinaciju za noćni život, festivale i društvene mreže, pa sve do gostiju koji dolaze zbog gastronomije, kulture ili aktivnog odmora.

Turistička potražnja nikada nije bila zahtjevnija, a potrebe gostiju nikada kompleksnije. To u konačnici nije loše jer može dovesti do razvoja destinacije ako se ti trendovi usmjere na pravi način. Upravo je to naš zadatak.

Što gosti ove godine najčešće hvale, a na što se najviše žale? Postoji li nešto što su nam prije opraštali, a danas više ne žele tolerirati?

– Hvale ono u čemu smo uvijek bili najbolji, a to su ljubaznost i empatija lokalnog stanovništva te izravan odnos s gostom. To je odnos na kojem se naš turizam gradio još kroz nekadašnje pansione i prenoćišta. Obiteljski smještaj naš je veliki adut. Mi zaista znamo biti najbolji domaćini na svijetu i bila bi velika šteta kada bi se to promijenilo.

Najviše nam zamjeraju nesrazmjer cijene i kvalitete u pojedinim segmentima turističke ponude, kao i visoke cijene u trgovinama i trgovačkim lancima.

Turiste ste ovoga ljeta dočekivali breskvama i smokvama, a kroz Demižanu upoznavali ih sa zadarskim vinima. Može li okus nekoga kraja danas privući gosta snažnije od klasičnog plakata sa suncem i morem?

– To su konkretne akcije na kojima posebno inzistiram i koje imaju mnogo učinka. Jednostavne su, a opet drukčije. Važno je cijelu županiju i sve njezine atribute prikazati na originalan i inovativan način te kod gosta stvarati svijest o destinaciji u kojoj se nalazi.

Zadarska županija najekološkija je hrvatska regija, dom najzdravije hrane na svijetu. Volio bih da je se počne tako doživljavati, a mi ćemo sa svoje strane učiniti sve kako bi se to ostvarilo.

Demižana je manifestacija upravo na tragu svega navedenog. U središte Zadra, u palaču Cedulin, prvi smo put doveli najpoznatije zadarske vinare, uljare, agroturizme i klastere turističkih zajednica. Na jednom smo mjestu spojili ono najbolje iz županije s turističkom potražnjom. Mišljenja sam da samo takvim i sličnim akcijama stvaramo razliku i postajemo prepoznatljivi.

Općenito, ponekad previše pričamo kada je turizam u pitanju. Ja sam skloniji konkretnim iskoracima. Naravno, teorija je važna jer je bez nje praksa slijepa, ali nema kvalitativnog iskoraka destinacije bez aktivnosti na terenu, na licu mjesta i u prostorima u kojima se generira turistička potražnja.

Doživljaj svim osjetilima

Kada biste na jedan dan morali postati turistički vodič ljudima koji su prvi put stigli u Zadarsku županiju, kamo biste ih odveli i što biste im pritom dali da kušaju?

– Najveća je vrijednost Zadarske županije u njezinoj raznolikosti pa bih nastojao gostu u što kraćem vremenu pokazati što više različitih dijelova naše destinacije, koji se nalaze na relativno malom prostoru.

Započeli bismo u Zadru, zbog njegove tisućljetne povijesti, kulturne baštine i jedinstvene atmosfere, a nakon toga posjetili bismo neki od otoka, područje Velebita i naše plodno zaleđe. Obilazak bismo, naravno, završili za stolom. Ponudio bih mu ono najbolje iz našega kraja – maslinovo ulje, sir, pršut, ribu, vino, smokve te drugo lokalno voće i povrće.

Danas gostu nije dovoljno samo pokazati destinaciju. Važno je da je doživi svim osjetilima. Ako nakon odlaska može reći: »Ovo je okus Zadarske županije«, smatrao bih da sam napravio dobar posao.

Što danas kao destinacija rado obećavamo gostu, ali mu još uvijek ne uspijevamo pružiti jednako kvalitetno u svakom dijelu županije?

– Prema mojem mišljenju, najveći prostor za napredak leži u ujednačavanju kvalitete turističkog proizvoda. Još uvijek nemamo u svim dijelovima županije jednaku razinu ponude, infrastrukture, sadržaja i usluge, a to se posebno odnosi na razdoblja izvan glavne sezone.

Gosti koji nas danas posjećuju ne uspoređuju nas samo s drugim destinacijama, nego i različita iskustva koja dožive unutar same županije. Zato moramo raditi na standardima, edukaciji, povezivanju dionika i kvalitetnijoj valorizaciji prostora. Ne trebamo svi biti isti, dapače, naše je bogatstvo upravo u različitosti, ali moramo biti jednako kvalitetni u onome što nudimo.

Pred nama su rujan i listopad. Koja tri konkretna razloga možemo ponuditi mogućim posjetiteljima da u Zadarsku županiju dođu upravo tada, a ne usred kolovoške gužve?

– Prvi je razlog svakako klima. Rujan i listopad nude mnogo ugodnije temperature za istraživanje destinacije, aktivni odmor i boravak na otvorenom. Temperature zraka i mora još su dovoljno visoke pa se ljubitelji mora i dalje mogu kupati.

Drugi je razlog upravo ono o čemu smo govorili – autentično iskustvo. Gost tada može mnogo bolje upoznati našu gastronomiju, vinarstvo, maslinarstvo, kulturu i život lokalnog stanovništva, i to bez ljetnih gužvi.

Treći je razlog raznolikost aktivnosti. Rujan i listopad idealno su vrijeme za bicikliranje, planinarenje, izlete, nautiku te obilazak otoka, nacionalnih parkova i parkova prirode.

Konkretni iskoraci

Koju bi naviku zadarski turizam morao ostaviti iza sebe do sljedećeg ljeta, a što bismo pod svaku cijenu trebali sačuvati?

– Moramo ostaviti iza sebe naviku »ad hoc« rješenja i brze zarade. U turizmu nema pretvaranja. Stvari su savršeno jasne, a jedini jamac opstanka jesu kvaliteta i autentičnost.

Upravo je to ono što moramo sačuvati. Mislim da će turizam ostati jedna od posljednjih gospodarskih grana koja će se na određeni način oduprijeti masovnoj primjeni modernih tehnoloških rješenja kojima svakodnevno svjedočimo.

Nijedna virtualna prezentacija ne može u potpunosti prenijeti osjećaj šetnje i atmosferu starih gradskih jezgri, miris lokalne kuhinje i gostoljubivost domaćina. Upravo su osobni doživljaji, susreti s lokalnim stanovništvom i autentična kultura ono što posjetitelji najčešće pamte i zbog čega se vraćaju.

Kada sezona završi, koji će Vam rezultat osobno biti važniji od samog broja noćenja – dulji boravak, veća potrošnja, zadovoljniji domaćini i stanovnici ili nešto četvrto?

– Želim da zadarska regija, koja je već središte nautičkog turizma, postane i središte outdoora, aktivnog odmora te ekološke proizvodnje hrane i pića na cijeloj obali. Na taj ćemo način najsnažnije potaknuti razvoj otoka i zaleđa.

Želim konkretne iskorake. Zato je naglasak na projektima koji podižu sva mjesta u županiji, jer mnogo malih iskoraka tvori jedan veliki i prepoznatljiv. Želim regiju koja nije izgubila svoju autentičnost i destinaciju u kojoj se razvoj mjeri zadovoljstvom gostiju i lokalnog stanovništva.

Želim regiju koja vodi računa o prostornoj, gospodarskoj i sociokulturnoj održivosti te koja može biti primjer suživota lokalne zajednice i modernog turizma.