Budući nastavnici letenja boravili u stručnom posjetu Sveučilištu u Zadru

Polaznici Specijalizacije za vojne nastavnike letenja Sveučilištu boravili su u stručnom posjetu Sveučilištu u Zadru. Ovaj program rezultat je dugogodišnje suradnje 93. zrakoplovne baze Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane sa Sveučilištem u Zadru, čijim završetkom polaznici stječu zvanje nastavnika letenja.

Program posjeta obuhvatio je razgledavanje rekonstruirane sveučilišne zgrade SEP (nekadašnja Tehnička škola), prigodne izložbe „Škola za umjetnost i obrt financirana sredstvima donacije Pasqualea Bakmaza: od izgradnje 1910. do obnove 2023.“, slušanju predavanja i razgledanja nautičkog i brodostrojarskog Transas simulatora pri Pomorskom odjelu Sveučilišta u Zadru.

Kroz izložbu su ih proveli Edi Modrinić (Državni arhiv u Zadru) i Tamara Glušić (Centar za projekte, znanost i transfer tehnologija Sveučilišta u Zadru). E. Modrinić je iznio detalje o povijesti zgrade za čiju je gradnju zaslužan umješni trgovac Pasquale Paško Bakmaz, koji je za tu namjenu oporučno ostavio 50.000 forinti, a istodobno je donirao financijska sredstva za nadogradnju zvonika katedrale Svete Stošije i za zadarsko sirotište te oprostio dio dugovanja dužnicima…

Na izložbi je prikazan proces rušenja bedema koji su stajali i na ovom mjestu, čime se otvorio prostor za gradnju nekih značajnih objekata. Za život je poticao školovanje obrtnika, jer se grad počeo ubrzano gospodarski razvijati, s tvornicama likera, užadi, sapuna, tjestenine… za što su mu trebali kvalificirani kadrovi.

Prof. dr. sc. Josip Faričić budućim nastavnicima letenja održao je predavanje „Vojno-geografsko značenje Zadra kroz prošlost“, upoznavajući ih s povijesnim mijenama vrednovanja njegovoga strateškog geografskog položaja.

– Geografski položaj je prostorno i vremenski promjenjiva kategorija. Neki elementi koji ga definiraju, poput reljefa su relativno stabilni, iako se i tu mogu dogoditi transformacije budući da neke planine nisu gotovo nepremostive prepreke kao što su bile nekada.

Važni su i demografski resursi, odnosno biološka i ekonomska vitalnost pojedinog prostora te njegov odnos prema širem području s obzirom na političko-geografske mijene granica, državnih sustava i savezništava što definira oblikovanje doktrine, dubinu ratišta i varijabilnost u važnosti nekog grada ili drugog geografskog objekta od strateške do taktičke i operativne razine. Zadar je dobar primjer kontinuirane važnosti ključne točke na istočnoj obali Jadrana, o čemu svjedoče brojni ratovi, a posljedično i brojna razaranja toga hrvatskog grada.

Zadar je kroz povijest funkcionirao kao dio pomorsko-geografskog sustava Sredozemlja. Politolog Nicholas Spykman Sredozemlje je označio važnim dijelom tzv. Rimlanda, jer se bez mora ne može iskoristiti potencijal neke sile. To se vidjelo s Rusijom, koja je stoljećima nastojala izbiti na toplo more, što joj je uspjelo kada je carica Katarina zadobila posjede na Crnom moru.

– Jadran je tisućljećima funkcionirao kao medij komunikacije a s time i različitih interakcija, koje su nekada bile mirne, a nekada turbulentne s odrazom na razmjenu roba, ideja, i tehnologija. Stoljećima su stvarane poveznice obalnih hrvatskih gradova s prekomorskima i zaobalnima, dok je u zadnje vrijeme bitno povezivanje tih urbanih središta sa Zagrebom, koji je u globalnim razmjerima primorski grad, rekao je Faričić, dodajući kako je zadarska regija stoljećima ključna hrvatska karika, između ostalog zbog pozicioniranja na sredini hrvatske obale te komunikaciji sa zaobaljem koja je funkcionirala još od rimskih vremena (npr. Via Magna).

Stareška važnost Zadra zrcali se na starim kartama, počevši od Tabulae Peuntigeriane, izvorno nastale u 4. stoljeću, preko portulanskih karata od 13. stoljeća, do prikaza iz ranoga novog vijeka. Poseban naglasak rektor Faričić stavio je na položaj Zadra između dvaju svjetskih ratova, stradanja u Drugom svjetskom ratu kao i na razdoblje nakon Drugog svjetskog rata kada je s obzirom na brojne vojarne funkcionirao kao snažno vojno uporište (obuhvaćajući i obližnju zrakoplovnu bazu) te njegovu ulogu u obrambenom i oslobodilačkom Domovinskom ratu.

Doc. dr. sc. Vedrana Glavaš s Odjela za arheologiju održala je predavanje „Zračna arheologija: metode i primjena“, dok ih je na Odjelu za geografiju izv. prof. dr. sc. Ante Šiljeg sa suradnicima upoznao sa sustavima besposadnih letjelica i njihovoj ulozi u istraživanjima prostora. Program posjete završio je zajedničkim ručkom u novom Studentskom domu.