ZNANSTVENI SKUP Bijela Hrvatska – između povijesti i legende

U Multimedijalnoj dvorani Kneževe palače jučer je započeo  dvodnevni međunarodni znanstveni skup pod imenom "Bijela Hrvatska  – Između povijesti i legende", a skup su zajednički organizirali Narodni  muzej Zadar i Povijesni muzej grada Krakova. Skup je posvećen Bijeloj  Hrvatskoj, temi o kojoj znanstvena javnost nema istoznačno mišljenje, i  o kojoj postoje različite povijesne interpretacije.

Drevna domovina Hrvata
Pod nazivom Bijela Hrvatska podrazumijeva se, naime, drevna domovina Hrvata, povijesno područje nastanjeno Bijelim Hrvatima koji su se s  tog prostora, o kojem ni do danas nema jedinstvenog mišljenja stručnjaka gdje se točno nalazio, pomicali odnosno selili prema zapadu. Prema  bizantskom caru Konstantinu Porfirogenetu Bijela Hrvatska, nazivana  još i Velika Hrvatska, nalazila se u Zakarpaću uz gornju Vislu, a ovaj  znanstveni skup kroz predavanja hrvatskih i poljskih izlagača nastojat će  dati doprinos daljenjem istraživanju ove teme koja balansira između povijesnih činjenica i legedi. Namjera je organizatora otvoriti znanstveni  dijalog o ovoj temi, razmijeniti ideje i predstaviti nova istraživanja znanstvenoj zajednici, studentima, ali i cjelokupnoj javnosti.
Upravo kroz priče i legende, kako pojašnjava ravnatelj Povijesnog muzeja Krakova Michal Niezabitowski, ovim znanstvenim skupom želi se  oživjeti povijest.
– Ne želimo govoriti samo o povijesti već i o sjećanjima i ovim skupom  želimo pronaći odgovor na pitanje zašto su mitovi vezani uz Bijelu Hrvatsku, koja se prema nekima nalazila nedaleko Krakova, i danas toliko  živi i jaki. Cilj skupa je istražiti povezanost između Hrvatske i Poljske  kroz priču o Bijeloj Hrvatskoj, te odgovoriti na pitanje zašto su se priče i  mitovi između dva naroda održali do danas, istaknuo je Michal Niezabitowski.
Ovaj skup inače je treći zajednički događaj koji su organizirali Narodni  muzej Zadar i Povijesni muzej Krakova, što je u pozdravnom govoru navela i ravnateljica Narodnog muzeja Zadar Renata Peroš.

Dvodnevni i dvojezični skup
– Prva naša suradnja bila je 2016. godine kada smo u Zadru organizirali  izložbu "Cracovia 3D – krakovski gradski prostor", a iste godine u Gradskoj loži bila je postavljena izložba "Krakovske jaslice", prva takva  izložba u Hrvatskoj. Ovaj znanstveni skup još je jedna potvrda hrvatsko- poljskih veza, ali i povezanosti naše dvije kulturne ustanove, kazala je,  među ostalim ravnateljica Peroš, i istaknula uvjerenje da će predavanja  koja će biti održana na ovom dvodnevnom i dvojezičnom skupu, približiti temu Bijele Hrvatske, te kako će iz ovog trećeg zajedničkog projekta nastati nove ideje za zajedničku kulturno-povijesnu suradnju između  Zadra i Krakova.
U ime Zadarske županije nazočne na skupu pozdravio je zamjenik zadarskog župana Šime Mršić koji je istaknuo da je riječ o temi koja nije jednoznačna, što je čini posebno zanimljivom.
– Razgovore na temu Bijele Hrvatske Zadarska županija imala je i s  ukrajinskom Lavovskom oblasti, jer je i to prostor Bijele Hrvatske, kazao  je zamjenik župana Šime Mršić i podsjetio na još jednu poveznicu Krakova i Zadra. Na raki sv. Šimuna prikazana je, naime, poljska kraljica i  svetica Jadviga, pokopana u vavelskoj katedrali u Krakovu.
Skup je otvorila prorektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Nedjeljka  Balić-Nižić koja je podsjetila kako Zadarsko sveučilište kao znanstvena  institucija ostvaruje uspješnu suradnju sa zadarskim kulturnim ustanovama, među kojima važno mjesto zauzma Narodni muzej.
– Ova nedovoljno istražena tema pobuđuje znatiželju i predstavlja dodatan izazov za znanstvenike, istaknula je prorektorica Nedjeljka Balić- Nižić, zaželjevši sudionicima uspješan rad kojim će ponuditi nove rezultate o ovoj atraktivnoj temi.