Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju treba izbjeći

Koja je razlika između ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju te koje posljedice može imati osoba koja neoprezno potpiše takav ugovor, bila je tema okruglog stola održanog jučer u Domu za starije i nemoćne osobe. Predavanje su u sklopu projekta „Zaštita starijih osoba razmjenom iskustva i znanja stručnih osoba te putem edukativnih, savjetodavnih i promotivnih aktivnosti” organizirali članovi Udruge „Mi” Split u suradnji s „Dalmatinskim potrošačem” Split i Udrugom socijalnih radnika Zadar kao partnerom na projektu.
– Pozvali smo ljude koji se bave zaštitom interesa starijih osoba, odnosno trude se da spriječe zlouporabu i zlostavljanje starijih osoba da vam pojasne prije svega koje su razlike između ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, najavila je temu Nives Ivelja iz splitske udruge “Mi” te riječ prepustila socijalnoj radnici Eli Šišeta, pravnicama Ireni Šarić i Branki Zrilić Orović iz Centra za socijalnu skrb Zadar, pravnici Neli Kovačević iz Udruge Dalmatinski potrošač te predstavnicima zadarske policije.
Pravne posljedice su velike
Eli Šišeta iz Centra za socijalnu skrb Zadar istaknula je kako se u ovoj ustanovi svakodnevnu susreću s raznim problemima vezanim upravo uz ugovore o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju na štetu osoba treće životne dobi ili osoba sa zdravstvenim problemima kao što su demencija, duševne ili mentalne smetnje.
– Nastojimo zaštititi osobe koje nam se javljaju za postupke skrbništva na način da prije svega provjerimo postoji li razlog za oduzimanjem poslovne sposobnosti budući da bilo kakav ugovor može sklopiti potpuno sposobna osoba. Dakle, osoba koja nema potpunu poslovnu sposobnost ne može sklapati ugovore i u tim slučajevima mi ih štitimo na način da od suda zatražimo procjenu nakon čega sud procjenjuje i donosi odluku, pojasnila je Šišeta, a pravnica Branka Zrilić Orović upozorila je sve one koji se odluče na sklapanje ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju da ne žure i da se prije potpisivanja posavjetuju s odvjetnikom ili pravnom službom.
– Ukoliko vas netko požuruje, to vam odmah treba biti znak da nešto nije u redu i razlog da posumnjate u namjere osobe s kojom sklapate ugovor. Razlika između ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju je ogromna i odnosi se na trenutak stjecanja imovine od strane davatelja uzdržavanja. Kad sklapate ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, osoba s kojom sklapate taj ugovor postaje vlasnik vaše imovine u trenutku potpisivanja, a kod ugovora o doživotnom uzdržavanju tek nakon vaše smrti. Zbog toga je ugovor o dosmrtnom uzdržavanju jako opasan, pojasnila je Zrilić Orović dodajući kako u zadarskom Centru za socijalnu skrb iz tog razloga upozoravaju da se takav ugovor izbjegne. Istaknula je kako one koji ipak žele sklopiti takav ugovor upućuju da se prije potpisivanja posavjetuju s odvjetnikom ili pravnom službom.
– Često ljudi nisu svjesni razlike, a pravne posljedice su zaista velike. U praksi često imamo primjere da je sve u redu prije sklapanja ugovora pa da onda problemi nastaju nakon potpisivanja. Davatelj uzdržavanja odmah nakon potpisivanja ugovora o dosmrtnom uzdržavanju postaje vlasnik imovine primatelja uzdržavanja pa se odmah može i uknjižiti. Dakle, može prodati vašu nekretninu, iseliti vas i smjestiti u dom ili negdje drugdje, upozorila je Zrilić Orlović te iz svih navedenih razloga preporučila ugovor o doživotnom, a ne dosmrtnom uzdržavanju ako se već potpisuje.
Darovano je darovano
Pojasnila je kako su od prijevara i zlouporabe zaštićene one osobe koje su pod skrbi Centra za socijalni rad jer socijalni radnici prije sklapanja bilo kakvog ugovora procijenjuju je li osoba sposobna ga potpisati. Nela Kovačević iz „Dalmatinskog potrošača” Split kazala je kako se toj udruzi nerijetko obraćaju osobe koje se nađu u problemu zbog štetnih posljedica potpisanog ugovora o dosmrtnom uzdržavanju. Iako to nije njihova domena, kazala je kako te osobe ipak kod njih mogu dobiti pravnu pomoć ili korisne informacije kome da se obrate, a da je zlouporaba puno, posvjedočili su i predstavnici iz PU zadarske ističući kako se oni u priču s takvim ugovorima uključuju kad su oni već potpisani i kad postoji oštećena strana. Njihov se posao, kazali su, odnosi na utvrđivanje ima li ili nema elemenata kaznenih djela prijevare u radnjama koje su prethodile potpisivanju, a kao primjer su naveli nedavni slučaj iz Zagreba kad je osoba koja je potpisala ugovor o uzrdžavanju nedugo potom i preminula, a davatelj uzdržavanja postao vlasnikom svih nekretnina.
Jednu stanarku Doma zanimalo je koja su prava osobe koja je darovnim ugovorom drugoj osobi ustupila svu imovinu u dobroj vjeri da će joj ona plaćati životne troškove među kojima i sobu u domu. Pojasnila je kako je problem nastao jer je ta osoba ostala bez prihoda te više nije u mogućnosti izvršavati svoju obavezu.
– Nažalost darovni ugovor ima jednostranu obavezu. Osoba koja je nešto darovala više ne polaže nikakva prava na tu imovinu, a u tom slučaju čak ni zakonski nasljednici nemaju pravo na nužni dio, pojasnili su joj predavači okruglog stola te ju uputili da se obrati resornom ministarstvu kako bi oni preuzeli obavezu podmirenja troškova za stanovanje u Domu.
Organizatori okruglog stola o istoj temi već su izlagali u Dubrovniku, Splitu, Šibeniku i Gospiću, a kazali su kako će to nastaviti činiti i dalje, u drugim hrvatskim gradovima.
– Želimo podići kvalitetu života starijih osoba s ciljem njihove veće integriranosti u lokalnu zajednicu te raditi na prevenciji njihove socijalne isključenosti. Projektnim aktivnostima doprinijet će se povećanoj koordinaciji svih ključnih dionika uključenih u ovu problematiku te će se na taj način osigurati lakša dostupnost informacija na lokalnom području za starije osobe, poručili su organizatori.