“U Zadru je na djelu socijalni suicid”

Je li bilo nužno posjeći platane na ulazu u Park Vladimira Nazora i ispred Doma hrvatske mladeži? Zašto grad Zadar gubi svoje zelenilo? Zašto javni prostor sve više i više postaje ugostiteljski? Zašto nema primjerene komunikacije između građana i nadležnih institucija? Ta i niz drugih pitanja problematizirali su u četvrtak u Gradskoj knjižnici Zadar na tribini koju je u sklopu projekta “Zeleni telefon: Javi, pitaj, sudjeluj” organizirala udruga Eko Zadar. Gosti tribine bili su Ana Zujić iz Agencije za razvoj Zadarske županije, Nina Ninčević iz Društva arhitekata Zadra, sociolog Sven Marcelić te Tereza Kaurinović i Ira Ćurković iz Eko Zadra.
U gotovo dvosatnoj raspravi okupljeni su razgovarali o mogućnostima održavanja i korištenja zelenih površina u gradu Zadru i okolici, “detektirajući” niz problema po tom pitanju, adresirajući svoje upite, na trenutke i svoj bijes, u pravcu gradske uprave, osoba zaduženih za spomenutu problematiku, nezadovoljni, kako se moglo čuti, njihovim odnosom prema tim javnim prostorima/povšinama.
U fokusu rasprave su bile prije svega platane, posebice dvije nedavno posječene, ispred Parka Vladimira Nazora i DHM-a, za koje je jedan od posjetitelja tribine ustvrdio da su barbarski, preko noći nestale, bez javne rasprave, bez participacije građana u donošenju odluke o sječi, što je, kako je dodao, uobičajeni način odnosa nadležnih prema javnom dobru.
U ime Grada odgovorila mu je Dora Petani iz Odjela za komunalne djelatnosti, koja je, iako su bili pozvani i neki drugi gradski službenici, kako su nam potvrdili iz Eko Zadra, bila jedina prisutna predstavnica Grada. Sva su pitanja, a bilo ih je itekako puno, njoj upućivana. Sudionike tribine i posjetitelje zanimalo je zašto je ta praksa sječe sve učestalija, a ona je u više navrata naglasila kako je svako posječeno stablo bilo nužno odstraniti zbog sigurnosti građana, te da se ništa ne poduzima bez stručne analize.
Među posjetiteljima tribine bila je i sociologinja Željka Tonković koja je naglasila kako su rezultati istraživanja za potrebe sociološke studije o gradskoj rivi, kojoj je ona bila jedan od autora, pokazali da građani žele više zelenila, više javnih prostora, nezadovoljni galopirajućom komercijalizacijom gradskih površina, nezadovoljni slabom participacijom u procesu odlučivanja o zajedničkom dobru.
– Zadru se događa dubrovački scenarij, u zadnjih je deset godina s Poluotoka iselilo 25 posto stanovništva, građani se sele na periferne dijelove grada, centar postaje dostupan samo ljudima dubljeg džepa, ulice se pretvaraju u ugostiteljske objekte, infrastruktura ne prati potrebe stanovništva, rekao bih da je u Zadru na djelu socijalni suicid, istaknuo je Sven Marcelić.