U zadarskoj destileriji kuha se prvi dalmatinski džin

 Sve dobre ideje nastaju u pivnici, tako je nastao Hajduk i naš gin, govore Marcus Weischhoff i Mario Matošević, vlasnici prve zadarske destilerije u kojoj proizvode džin isključivo od sastojaka s dalmatinske obale. Prije nekoliko dana ispekli su prvu turu džina, pod imenom Dubrovnik Republic u prostoru koji se nalazi u Zadru te će već do lipnja, ako sve bude išlo po planu, izaći na tržište. Priču o tome kako su krenuli u posao, potrebnim ulaganjima i najvažnije recepturi koju su zaštitili i kako su do nje došli ispričali su nam u dahu. Naime, glavni sastojci su im tipične dalmatinske biljke motar, smilje, naranča s elafitskih otoka i zadarski klek uz dodatak cvijeta soli.

Najbolji klek iz Zadra
– Sastojci su iz Dalmacije. Krenuli smo u potragu za sastojcima s kojima bismo napravili pravi džin, koji bi imao poseban okus i priču. Tako sam naišao na članak dvojice američkih profesora iz 1936. godine u kojemu je napravljena analiza otkud dolazi najbolji klek. Iznenadio sam se kad sam vidio da su to Toscana i Zadar. Ovdje je bilo teško pronaći klek, ali uspjeli smo. Nakon toga smo gledali što još staviti. Prije nekoliko godina izašao je članak Sveučilišta u Dubrovniku o tome što se koristilo kao hrana prije stotinjak godina, a na listi je bilo oko 120 namirnica. Prolazili smo kroz sve njih i gledali možemo li ih koristiti, pa smo tako probali motar. To još nitko nije iskoristio. Morali smo staviti i nešto svježe pa smo se odlučili za autohtonu sortu gorke naranče s elafitskih otoka. Rekli smo i da nam fali nešto od topline, a ovdje sve miriše na smilje te smo i to uklopili u recepturu. Na samom kraju procesa kao začin stavljamo cvijet soli iz solane u Stonu kako bismo povećali aromu, govore Marcus i Mario.
U procesu proizvodnje vrlo je važna i voda, a nju koriste iz jednog od najdubljih i najljepših izvora, onog rijeke Une koji se nalazi u Zadarskoj županiji. Njihova ideja došla je sasvim slučajno, jedne večeri u bečkoj pivnici.

Od ideje do realizacije
– Sjedili smo u pivnici i tijekom večeri sve smo dogovorili. Rekli smo da će se zvati Dubrovnik Republic jer to je nešto najprepoznatljivije u svijetu. Kao znak iskoristili smo prvu ružu vjetrova, Dubrovčanina Benedikta Kotruljevića, čovjeka koji je izmislio računovodstvo. Bio je diplomat koji je radio za napuljskog kralja te prešao u Veneciju. To je autor prve knjige o računovodstvu, ali i prve knjigu o navigaciji na Mediteranu te smo iz te knjige iskoristili znak – ružu vjetrova, kažu Marcus i Mario.
Ističu da su željeli da sve bude tipično dalmatinsko i da ima priču, iako niti jedan od njih nije rođen u Dalmaciji. Naime, Mario je došao u Zadar tijekom devedesetih godina te je iz Zadra odselio u Austriju, dok je Marcus iz Njemačke i trenutno radi kao prodekan i profesor na fakultetu u Gradišću, gdje predaje predmet međunarodnog marketinga za svjetska vina. Njegov put je posebno zanimljiv, prvo je nakon završetka studija političkih znanosti otišao raditi u Sarajevo i tamo se oženio, a nakon toga je studirao menadžment i enologiju te se vratio živjeti u Austriju. Želja im je više vremena provoditi ovdje u blizini mora i otoka, a ovo im je bila najbolja prilika.
Od ideje do realizacije trebale su im skoro dvije godine, od borbe s birokracijom i potrage za idealnim receptom. Imaju mali laboratorij u kojemu su isprobavali različite recepture. Za kuhanje su napravili spoj tradicije i modernog, tako da sastojke kuhaju u starom bakrenom kotlu, a ostatak za hlađenje i kolone koriste najmoderniju tehnologiju.

Prva tura na odležavanju
– Prvi smo koji su odlučili otvoriti destileriju, a da nije industrijska. Zbog toga je sve potrajalo. Na tržište planiramo izići krajem svibnja, kada prva tura odleži. Tržište nam je u Austriji i Njemačkoj, ali planiramo ga plasirati i kao suvenir. Želimo ljudima pružiti mogućnost da mogu probati i kupiti autohtoni dalmatinski džin, zaključuju Marcus i Mario.
Uskoro će na Internetu biti objavljena i njihova stranica, a trenutno imaju facebook stranicu pod nazivom Dubrovnik Republic. Tijekom svibnja šalju svoj gin na međunarodno natjecanje za alkoholna pića gdje će o svom proizvodu dobiti i važno mišljenje struke.