Ograda istezališta postala galerija na otvorenom

U uvali Jazine razvija se jedna lijepa zadarska priča koju su pokrenuli Davor Škibola, ravnatelj Županijske lučke uprave i Svetko Perković, ravnatelj Pomorske škole Zadar. Radi se o "foto-ogradi" uz istezalište za male brodice uz koju, iako još nije u potpunosti dovršena, već zastaju i Zadrani, ali i turisti iz svih krajeva svijeta.
Ograda je osmišljena kao svojevrsna galerija s 15 fotografija na kojima je prikazana povijest hrvatske brodogradnje. Trenutno ih je postavljeno sedam, a preostalih osam, kao i pojašnjenje na nekoliko jezika o tome što prikazuju, zatvorit će ovu priču u sljedećih nekoliko dana.
Suradnja između Škibole i Perkovića počela je sasvim slučajno, prije par mjeseci, kad je Škibola tražio najbolje rješenje za ograđivanje tamošnjeg, nedavno rekonstruiranog istezališta za male brodice. Angažirao je tvrtku Metal ograda iz Zadra, no sama bijela, metalna ograda nije ga zadovoljila u potpunosti, pa je tu "uskočio" Svetko Perković, brat vlasnika tvrtke. Škiboli je ponudio besplatnu izradu idejnog projekta koju je izradio na svom računalu.

Njegovanje tradicije
– Ja sam zadarsko dite, volim ovaj grad, njegovu povijest, tradiciju, svaki njegov kamen. Kao građanin, a i kroz svoj posao, nastojim očuvati te neke naše vrijednosti koje nas čine prepoznatljivima, a dio našeg identiteta je i vizura grada za koju držim da ju treba sačuvati. Kao inženjeru nije mi bilo teško izraditi projekt, a izuzetno me veseli što se moja ideja svidjela ravnatelju ŽLU-a i što sam dio te priče, govori nam Perković dodajući kako je za ovu ogradu odabrao 15 fotografija Lucijana Kelbera, zaposlenika u Lučkoj upravi Bakar i zaljubljenika u hrvatsko pomorsko naslijeđe. Kelber je odabrane fotografije objavio u svojim zbirkama i knjigama koje su svojevrsni presjek hrvatske brodogradnje u 20. stoljeću, počevši od onih najmanjih i najfunkcionalnijih brodova, poput gajete, pa do teretnih tipa leut, sabunjar, loger itd.
– Na fotografijama su brodovi koje su naši ljudi koristili za prijevoz i ribolov, ali i teretnjaci koji su omogućili da otoci budu urbani kakvi danas jesu. Na njima se prevozio sav građevinski materijal i svi tereti, a posebno sam se potrudio pronaći sabunjar. Zašto? Zbog tradicije koja je na žalost nestala prije par desetljeća, odnosno vađenju i prijevozu sabuna iz Privlake koji se iskrcavao na zadarskoj rivi i kojim je zapravo izgrađen Zadar, govori Perković dobacujući kako on u ovoj priči i nije bio baš nešto posebno domišljat i pametan. Ideju je, kaže, pokupio u baltičkim zemljama koje svoju pomorsku tradiciju i nasljedstvo strašno njeguju.
– U tim zemljama i vrtićka djeca obilaze brodogradilišta, vikendima cijele obitelji odlaze na jedrenje, a brodove koje nasljeđuju od predaka ti ljudi ne prodaju. U njemačkom Flajsburgu brodogradilište je u centru grada, a jednako je i u danskom Abenrau. Fascinirali su me pa sam pomislio kako bi ovakva ograda bila bar mali pomak u našem gradu k njegovanju naše tradicije, kaže Perković dodajući kako je Škiboli predložio da u ogradu uvrsti i panele na kojima bi se mogle reklamirati tvrtke koje se bave srodnim djelatnostima čime bi se postigao cilj – da ograda sama sebe održava i financira.

Fotografije i s unutarnje strane
U međuvremenu, došli su na ideju i kako unutarnji dio ograde oplemeniti.
– Tamo ćemo postaviti stare fotografije uvale Jazine gdje su desetljećima Zadrani za sezonu pripremali svoje male brodice. Te fotografije zatražit ćemo od Narodnog muzeja, kaže Škibola podsjećajući kako je donedavno ovaj prostor bio ograđen platnom koje je zapravo nagrđivalo uvalu Jazine. Novo ruho istezališta koštalo je 72.000 kuna, a rekonstrukcija obalnog dijela Jazina koja se provodila u tri faze ukupno 2.580,881,71 kunu uključujući PDV, od čega je Grad Zadar uplatio 500 tisuća kuna, a dio radova sufinanciran je i iz proračuna Zadarske županije.