Nedjelja, 23. lipnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

29 C°

Okoliš u 2022.

Od 2023. plaćat ćemo lagane plastične vrećice, a uvodi se i povratna naknada za tetrapak

Autor: Hina

30.12.2022. 07:30
Od 2023. plaćat ćemo lagane plastične vrećice, a uvodi se i povratna naknada za tetrapak

Foto: Davor Kovačević/NL



Na području zaštite okoliša u 2022. godini je Zakonom o gospodarenju otpadom zabranjeno stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje, a za izgradnju infrastrukture za održivo gospodarenje otpadom osigurana su sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.


Osim zabrane laganih plastičnih vrećica, novim pravilnikom o ambalaži, koji će na snagu stupiti 2023., Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja uvest će povratnu naknadu i za ambalažu volumena manjeg od 0,20 litre, za tetrapak i ambalažu koja nije od PET-a, dok će trgovci početi naplaćivati vrlo lagane plastične vrećice.


U cilju prijelaza na kružno gospodarstvo, Ministarstvo je tijekom 2022. provelo niz aktivnosti, a za izgradnju infrastrukture za održivo gospodarenje otpadom koristit će se financijska sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) 2021.- 2026. od 165 milijuna eura i iz EU-ova višegodišnjeg financijskog okvira 2021.- 2027. od 166 milijuna eura.


Novi meteorološki radari




U 2022. Hrvatska je postala korisnica financijskih sredstava iz Modernizacijskog fonda, novog financijskog mehanizma EU-a, na raspolaganju joj je oko milijarda eura do 2030., odnosno oko 100 milijuna eura godišnje. Ministarstvo je ta sredstva usmjerilo prvenstveno na prerađivačku industriju, a odobreni prijedlozi vrijedni su 160 milijuna eura.


Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) provodi projekt modernizacije meteorološke motriteljske mreže – METMONIC, vrijedan 34 milijuna eura. Planira se završiti u 2023., a u 2022. postalo je funkcionalno svih šest novih meteoroloških radara, što je prvi put u povijesti osiguralo pokrivenost cijele Hrvatske, te su priključeni na međunarodnu mrežu. U funkciji je i pet oceanografsko-meteoroloških plutača, čime su osigurani pouzdani podaci o stanju atmosfere i mora na području čitavog hrvatskog dijela Jadrana.


Vlada je u siječnju 2022. usvojila Uredbu o proglašenju posebnog rezervata Lokve u Majkovima, čime je Hrvatska prvi put dobila područje zaštićeno u kategoriji herpetološkog (grana zoologije koja se bavi proučavanjem vodozemaca i gmazova) rezervata. Obuhvaća dvije lokve u Donjim Majkovima i lokvu u Prljevićima u Općini Dubrovačko Primorje radi očuvanja populacije riječne kornjače na jednom od četiri područja gdje žive u Hrvatskoj.


Tijekom 2022. godine otvoreni su Centar izvrsnosti Cerovačke špilje u Parku prirode Velebit, Posjetiteljski centar Sošice u Parku prirode Žumberak – Samoborsko gorje, Centar za održivi aktivni turizam Biosfera Biograd. Također, Interpretacijsko-edukacijski centar Grpašćak u Parku prirode Telašćica, Prezentacijsko-edukacijski centar Tikveš u Parku prirode Kopački rit i Posjetiteljski centar “Akademik Josip Roglić” – Župa Biokovska u Parku prirode Biokovo.


U listopadu 2022. završen je EU projekt “Razvijanje sustava upravljanja i kontrole invazivnih stranih vrsta”, vrijedan više od 11 milijuna kuna, kojim su izrađeni planovi za upravljanje invazivnim stranim vrstama.


Dokazana prisutnost sklata


Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF objavila je da je eDNA analiza, koju su proveli na području otoka Molata, dokazala prisutnost sklata, kritično ugrožene vrste morskog psa za kojeg se mislilo da u Jadranu više ne postoji. Potvrda prisutnosti sklata jedan je od prvih preduvjeta zaštite te izuzetne vrste značajne za čitav morski svijet, nekada rasprostranjene širom Mediterana.


WWF je u partnerstvu s Nacionalnim parkom Plitvička jezera u 2022. počeo pripreme za uklanjanje umjetnih barijera i revitalizaciju starih tokova na Bijeloj rijeci. Počeo je i petogodišnji projekt “Revitalizacija Europske Amazone” koji se provodi na području petodržavnog UNESCO-ovog Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav.


U Greenpeaceu upozoravaju kako su nakon pandemije i njezinih gospodarskih posljedica 2022. obilježili rat u Ukrajini i energetska kriza koja je uslijedila. Iako je glavnina političkih napora bila usmjerena ratnoj i energetskoj krizi, ne smijemo zaboraviti da krize klime i bioraznolikosti nisu nigdje nestale. Štoviše, ekstremne vremenske prilike diljem svijeta sve češće na to podsjećaju.


“Dugoročno je rješenje za energetsku i klimatsku krizu da što prije stanemo na kraj fosilnim gorivima, bez obzira na porijeklo, i napravimo snažan zaokret prema zelenoj tranziciji”, poručuju iz Greenpeacea.


Energetska neovisnost


Ističu kako se istinsku energetsku neovisnost neće postići traženjem novih dobavljača fosilnog plina, nego masovnim ulaganjima u lokalne obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost.


Kosinjani su na prosvjedu od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja zatražili odustajanje od projekta hidroenergetskog sustava (HES) Kosinj, vrijednog 3,4 milijarde kuna, na slijevu rijeka Like i Gacke, kojim bi se Gornji Kosinj i Mlakva potopili, odnosno veći dio doline pretvorio u akumulacijsko jezero. Istaknuli su kako je Kosinjska dolina bogata kulturom i poviješću, a njezin dio zaštićen u sklopu ekološke mreže Natura 2000.


Godišnja konferencija o klimi UN-a, COP27, održana u egipatskom ljetovalištu Sharm El-Sheikhu, usvojila je rezoluciju kojom se predviđa stvaranje namjenskog fonda za financiranje klimatskih šteta koje su već pretrpjele “posebno ranjive zemlje”.


Piše: Marina Bujan