Na području Solina srednjovjekovna solana!

 U organizaciji Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru te uz suglasnost Uprave za zaštitu kulturne baštine Konzervatorskog odjela Zadar Ministarstva kulture RH, a u suradnji s Općinom Privlaka i s njezinom financijskom potporom, ovih je dana na priobalnom lokalitetu Soline, koji se nalazi u dijelu Privlake u neposrednoj blizini virskog mosta, privedeno kraju sveobuhvatno arheološko istraživanje. Radove su u okviru terenske nastave izvodili studenti arheologije, a voditelj istraživanja bio je arheolog Jure Šućur.
Kako smo se i sami mogli uvjeriti pozornost arheologa bila je usmjerena na ostatke kamenih zidnih pregrada za kojih se pretpostavljalo da su ostaci srednjovjekovne crkve sv. Kristofora i njezinog okoliša, ispred koje je, kako su povijesni kroničari zabilježili, hrvatski ban Pavao Šubić 1308. godine izdao i potpisao povelju o pomirenju s Trogirom.
– Prema onome što smo za vrijeme kampanje otkrili, a potom i utvrdili nije riječ o sakralnom objektu već o vidljivim ostacima srednjovjekovnih solana. Od ranije nam je bilo poznato kako na rtu Soline postoje arheološki ostaci iz rimskog i srednjovjekovnog perioda. Na zapadnoj obali su vidljivi ostaci rimskog imanja (ville rustice), dok su pod morem u uvali Supetar vidljivi ostaci srednjovjekovnih solana, kazao je arheolog Šućur dodajući kako je istražen objekt ukupnih dimenzija 26,5 x 8,5 metara koji je građen u više faza.
– Iako lokalitet nije bio izdašan s količinom nalaza jer su u međuvremenu morske struje, valovi, plime i oseke te podvelebitske bure učinili svoje, prema karakteru istraženog objekta sa sigurnošću smo utvrdili da je riječ o gospodarskom objektu tj. solani oko koje su se rasprostirali bazeni za kristalizaciju i proizvodnju morske soli koja je u ono vrijeme bila unosan posao, a bez koje se onda kao ni sada nije moglo živjeti. Tijekom istraživanja koja smo uglavnom provodili za vrijeme oseka pronašli smo i nešto keramičkih nalaza, uglavnom posuda za čuvanje soli, a koje po našim saznanjima najvećim dijelom datiraju s početka 15. stoljeća i ranije, kaže voditelj istraživanja Šućur.