Bez vide u Lišanskom polju nema proizvodnje

Program se ne provodi, a i pitanje je hoće li se moći provoditi u dogledno vrijeme. Mi ne možemo ništa dok se ne izgradi sustav navodnjavanja. Taj projekt sam pokrenuo još 2007. godine dok sam bio načelnik Općine Lišane Ostrovičke, kaže upravitelj Braniteljske zadruge Argo Lišane Željko Mijić

Prošlo je više od godinu dana od kada je braniteljska zadruga Agro Lišane dobila u zakup Lišansko polje, 218 hektara posebno vrijednog poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH, a da se na terenu praktično ništa nije promijenilo. Ambiciozni program proizvodnje povrća vrijedan 9,5 milijuna kuna nije se počeo realizirati, a i pitanje je kada će se početi prema riječima novog zadružnog upravitelja Željka Mijića.
Upisani u ARKOD
Lišanci su u odličnoj prilici da ostvare ambiciozni program i povuku novac iz raznih fondova. Slučaj davanja Lišanskog polja u zakup jedinstven je po tome što nije došlo do njegove podjele između više osoba, kao na primjer na Baštici, nego je sve u zakup na dvadeset godina dobila zadruga. Upravo Europa preferira organizirane proizvođače kod davanje bespovratnih sredstava za poljoprivredne projekte. Međutim do sade se vrijeme gubilo u unutrašnjim previranjima, nezakonitom dupliranju pečata, a sve je na kraju završilo smjenom prvog upravitelja Mirka Grgića i umjesto njega imenovanja Željka Mijića. On je bio načelnik Općine u prethodnom mandatu, a i upravitelja na imanju u prvoj polovici osamdesetih kada je ono bilo u vlasništvu Vrane kada se mrkva iz Lišana izvozila po Europi.
– Prvo sam napravio upisnik u agenciji za poljoprivrednog zemljište i upisao zemljište u ARKOD. Čitav taj postupak koštao je osamdeset i šest kuna, a moj prethodnik ga nije napravio. Zbog toga smo izgubili 250.000 kuna poticaja, kaže Mijić i osvrće se na ne provođenje gospodarskog programa:
– Program se ne provodi, a i pitanje je hoće li se moći u dogledno vrijeme. Dovođenje vode je najvažniji preduvjet da bi se Lišančani mogli intenzivno baviti poljoprivredom. Godine su sušne. Dovoljno je sada otići u polje i vidjeti u kakvom su stanju kulture koje su ljudi posadili. Mi ne možemo ništa dok se ne izgradi sustav navodnjavanja. Taj projekt sam pokrenuo još 2007. godine dok sam bio načelnik Općine, kaže Mijić.
Mijić kaže kako se ne stoji skrštenih ruku. Dok Zadarska županija gura projekt navodnjavanja u zadruzi imaju svoje ideje.
– Trenutačno sam u kontaktu sam s projektantom u vezi izrade projektne dokumentacije za otkupnu stanicu, sortirnicu i hladnjaču. Međutim, nama trebaju zgrade i zemljište koje pripadaju Franjevačkom samostanu na Visovcu i koje su Franjevci dali Općini Lišane Ostrovičke na korištenje. Tek nakon toga mi bi naše projekte mogli nominirati na predpristupne fondove EU i doći do bespovratnih sredstava.
Stigla lokacijska dozvala
Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja 23. ožujka 2012. godine izdalo je lokacijsku dozvolu za zahvat “Izgradnja sustava navodnjavanja Lišanskog polja- područje Žažvić”. Naredni korak je izrada glavnog projekta za kojeg će se izrađivač odabrati putem javne nabave do kraja rujna ove godine, kako kažu u Zadarskoj županiji.
Međutim Lišanci imaju još samo dvije godine da ispoštuju svoj gospodarski program prema potpisanom ugovoru s Općinom koja u ovom slučaju zastupa državu. U slučaju da ga ne provedu ugovor se mora raskinuti, a to bi u praksi vjerojatno značilo raspisivanje novog natječaja i rizik od gubitka zemljišta.
 Sve ovo treba gledati u svjetlu najava ministar poljoprivrede Tihomira Jakovine koji je najavio ambiciozan projekt stavljanja u upotrebu milijun hektara državnog zemljišta. Lišanski slučaj jasno govori kako je za ozbiljno bavljenje poljoprivredom potrebna adekvatna infrastruktura koju treba izgraditi država. Država je ta koja je obećala kako će se sustavi navodnjavanja graditi tamo gdje su poznati krajnji korisnici. Sada je pitanje samo koliko će vremena proći dok se ostvari obećano i dok Lišanci ne krenu konačno s pravom proizvodnjom.

Sustav navodnjavanja kapaciteta 80.000 kubika

Sustav navodnjavanja Lišanskog polja osigurao bi navodnjavanje 250 hektara poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu tijekom sušnih razdoblja. Njegovi glavni dijelovi će biti akumulacija Trolovke, koja bi prema prvim projekcijama trebala biti kapaciteta 80.000 kubičnih metara te 7,5-kilometarski distribucijski sustav.
Izgradnjom sustava navodnjavanja trebao bi se riješiti i problem poplavljivanja polja koje se događa u kišnim godinama.