Bez mladića poput Franka danas ne bi bilo Hrvatske

U organizaciji Udruge Prvi hrvatski redarstvenik Zadarske županije, Udruge Specijalne policije Poskoci i Općine Bibinje održana je tribina sjećanja na prvu žrtvu Domovinskog rata zadarskoga kraja, Franka Lisicu poginulog prije 26 godina na brdu Štrkovača iznad Polače.
– Franko je bio dobar čovjek, istinski vjernik, vjeran svom narodu i svojoj domovini. Makar je imao kratak životni vijek ostavio je znakovit trag, kao sasvim običan 23-godišnji mirni mladić, koji je katkad znao napisati poneki stih, baviti se sportom, pa čak zaviriti znalački i u političke konotacije ondašnjega doba, kazao je uvodničar Mihovil Mijo Brkić s Radio Benkovca.
Jović, pa Lisica
Odaziv je sve ugodno iznenadio, u prostrani atrij bibinjske osnovne škole natiskalo se nekoliko stotina ljudi. Među njima Frankova braća i sestre, majka poginulog, dozapovjednik specijalne policije Dragan Žunić, predsjednik Udruge prvi hrvatski redarstvenik Zdravko Lončar, načelnik PU zadarske Neven Paškalin, inicijator tribine Milan Nimac, načelnik Bruno Bugarija, gimnazijalci zadarske Gimnazije Vladimir Nazor i drugi. Svi oni odgledali su i 15-minutni dokumentarni film o Lisici.
“Josip Jović je prvi, on je naš putokaz, on je naš motiv… On je otišao na Uskrs, ali on ostaje, ostaje duboko u srcima Hrvata, kao onaj koji se nije plašio i svoju krv ugraditi u temelje nove Hrvatske”, napisao je Franko samo dva tjedna prije svoje pogibije.
Svoje pjesme posvećene Franku pročitali su Šime Lisica iz Bibinja i Ante Nadomir Tadić Šutra iz Knina. Nastupili su Ivica Sikirić Ićo i klapa Bibinje kojima se pridružio i Tomislav Bralić.
– Dokumenti pobunjenih Srba u Hrvatskoj jasno pokazuju da su, na dijelu teritorija, koji će kasnije proglasiti svojom državom, oni već u svibnju 1991. u gotovo stopostotnom broju odlučili da će tzv. Krajina biti dio Srbije, rekao je dr. Ante Nazor, povjesničar i voditelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata podsjetivši na izjavu vođe “krajinskih” Srba, psihijatra Jovana Raškovića koji je još u siječnju 1991. godine rekao: “Vrlo brzo, za tri mjeseca, imat ćemo Veliku Srbiju”.
Ratnohuškački “izleti”
– Dva mjeseca potom Milošević poručuje kako je legitimno pravo da svi Srbi moraju živjeti u jednoj državi, podsjeća Nazor.
Da ratnohuškački “izleti” srbijanskih dužnosnika 80-ih godina nisu bili bezazleni, svjedoči činjenica da je 2. svibnja 1991., ubrzo nakon govora Milana Paroškog na mitingu u Jagodnjaku 21. travnja 1991. u kojem je poručio “da je to srpska teritorija” i da se svatko tko kaže suprotno može “ubiti kao ker pored tarabe”, u Borovu Selu ubijeno 12 hrvatskih policajaca, a u zaleđu Zadra hrvatski policajac Franko Lisica, ističe Nazor.
– Tvrdnja kako je Goran Alavanja prvi poginuli hrvatski redarstvenik nije točna. Centar je u posjedu dokumenta koji dokazuje kako je Goran Alavanja prešao iz Biograda u Benkovac, na teritorij zajednice srpskih općina jer nije htio nositi hrvatski grb. Prvi poginuli hrvatski policajac je Josip Jović ubijen 31. ožujka 1991. u Plitvicama na krvavi Uskrs, poručio je dr. Nazor zaključivši kako je nastojanje da se Domovinski rat prikaže kao “građanski rat” pokušaj zamagljivanja činjenica.
Prošli su prve okršaje
Na tribini je prepun emocija govorio i Marko Lukić, umirovljeni general Hrvatske vojske, koji je kao 28-godišnjak bio prvi zapovjednik Antiterorističke jedinice, savjetnik dr. Franje Tuđmana i vojno-policijsko koordinator za izradu programa osposobljavanja hrvatskih redarstvenika. 
– Gospodo, ne bismo danas sjedili ovdje da nije onda mladića, prvih hrvatskih redarstvenika, a na nama je da poštujemo te mlade ljude koji su svoje živote ugradili u Hrvatsku. Njih 1.780 mladića, bez velikog borbenog iskustva, svakodnevno se obučavalo za elitne postrojbe policije, prošli su prve okršaje preko Petrinje, Pakraca i Plitvica. Od tadašnjih 1.780 specijalaca, više od polovice dalo je živote za Hrvatsku, a veliki broj preživjelih danas su invalidi. Prva zapovijed bila je za pomoć narodu Kijeva s tri helikoptera, a svi znate tko je odigrao ulogu u tim trenucima, avioni JNA. No na moje pitanje tko želi na prvi zadatak u tri helikoptera, njih 1.780 bilo je spremno za prvu zapovijed, a to govori o Prvom hrvatskom redarstveniku, naglasio je Lukić.
Posljednji govornik bio je načelnik Bibinja Bruno Bugarija koji tijekom obraćanja i zahvale braniteljima koji su ugradili svoje živote u temelje države, nije mogao sakriti suze.