Autizam u porastu, a rana intervencija tek u povojima

U zadarskoj Općoj bolnici rađa se godišnje u prosjeku tri  djeteta s Down sindromom, poremećaji iz spektra autizma su u porastu,  brojna djeca imaju teškoće u komunikaciji, a sve to može proći puno bezbolnije za dijete i roditelje, ako se ne vrijeme reagira. Zato i postoji rana  intervencija koja podrazumijeva rano uočavanje te provođenje interdisciplinarnih programa u djece s neurorizikom za nastanak teškoća te kod  one koje je odstupanje u razvoju već dijagnosticirano.
Prvi “koračić” je napravljen
Pri Caritasu Zadarske nadbiskupije od 2014. godine djeluje Kabinet za  ranu intervenciju kroz koji su prošla već brojna djeca i koji je pomogao  mnogim obiteljima. Međutim, postoji potreba da se, počevši od nacionalne razine, rana intervencija ugradi u sustav kako bi bila dostupna  svim roditeljima i djeci, a sve institucije kojih se tiče, da su povezane u  pružanju te usluge.
Društvo Naša djeca Zadar provodi projekt “Foster children rights –  promicanje prava male djece s teškoćama u razvoju i njihovih obitelji”  koji se financira sredstvima Europske unije, a jedna od aktivnosti projekta je i osnivanje udruge za ranu intervenciju. Tako je u veljači osnovana  Udruga za ranu intervenciju Zadarske županije Koračić.
Kako kaže predsjednica Udruge Koračić, logopedinja Tamara Ciciliani,  udruga nije registrirana za provedbu usluge rane intervencije.
– Udruga je osnovana kako bi se senzibilizirala javnost, organizirale radionice, provodili projekti, informirali roditelji, a sve u cilju uspostavljanja održivosti usluge rane intervencije. Također, želimo najaviti 14.12.  skupštinu udruge na koju pozivamo sve zainteresirane čimbenike da  nam se pridruže. Želimo mobilizirati snage Zadarske županije, relevantne stručnjake, roditelje, predstavnike institucija, sve kojih se tiče rana  intervencija i misle da mogu pridonijeti, molimo da dođu na skupštinu,  rekla je Ciciliani.
Koordinacijsko tijelo
Koračić s Društvom Naša djeca dijeli prostor od 9 kvadrata u Molatskoj  ulici, a skupština će se održati u malo većoj prostoriji pokraj te koju će  im Društvo posuditi za tu prigodu. Jasno je, dodaje predsjednica Ciciliani, da je u takvim uvjetima rad udruge otežan, ali kako im je rečeno, trenutačno nema dostupnog prostora za njih.
Koračić će 13. prosinca u Gradskoj knjižnici Zadar održati radionicu  Pjesmice s pokretom pa pozivaju roditelje s djecom da im se pridruže.  Radionica je dobra za jezično-govorni i komunikacijski razvoj djeteta.
Kako je rekla Anika Zovko Pleslić, potpredsjednica Društva Naša djeca,  u okviru projekta Foster Children Rights, osnovano je pri Zadarskoj  županiji Koordinacijsko tijelo za promicanje prava male djece s  teškoćama u razvoju i njihovih obitelji. Predsjednik Koordinacijskog tijela je Bernard Maruna, pročelnik za zdravstvo i socijalnu skrb Zadarske  županije.
– Koordinacijsko tijelo ima dva najvažnija zadatka. Prvi je već pri kraju,  a to je izrada smjernica za informiranje obitelji djece s teškoćama u razvoju o njihovim pravima. Tiskat će se brošura u kojoj će na jednom mjestu roditelji dobiti sve informacije vezane za djecu s teškoćama, kao i za  djecu s rizikom za nastanak teškoće. Drugi zadatak je izrada smjernica  za provedbu prava djece s teškoćama kojima je cilj uspostaviti uslugu rane intervencije, ali tako da ona bude dostupna svim obiteljima i održiva,  rekla je Zovko Pleslić.
Zadarski model
Kako je dodala Dijana Miočić, potpredsjednica udruge Koračić, u  idealnim uvjetima, cijeli sustav bi trebao zaokružiti obitelj koja ima dijete s teškoćom ili rizikom za nastanak teškoće.
– U provedbu kvalitetnu rane intervencije trebali bi biti uključeni i  zdravstvo i socijalna skrb i predškolski odgoj i sustav rada, ali mi ćemo u  smjernicama nastojati napraviti realni prijedlog usluge, koji odgovara  postojećem zakonodavstvu i koji bi mogao poslužiti kao model za druge  županije, rekla je Miočić, koja je po struci defektolog-rehabilitator te  specijalizantica rane intervencije.
Miočić je navela neke od razloga zašto je veći broj djece s teškoćama.
– Preživljavaju sve mlađa nedonoščad, zatim rodilje su sve starije,  teškoće se bolje uočavaju nego ranije, a i stil života definitivno doprinosi  da se razviju neke teškoće koje inače možda ne bi, pojasnila je Miočić.
Iako su hrvatski stručnjaci jako dobro educirani i prate svjetske trendove, a usluga za djecu s teškoćama je sve bolja, stvari se, dodaje Ciciliani, ipak presporo pomiču i ne idu u korak s trendovima.
– S obzirom na porast broja djece s poremećajima iz autističnog spektra, napravljen je prošle godine Nacionalni okvir za probir i dijagnostiku  poremećaja iz spektra autizma, ali nije usvojen, promijenila se Vlada i  sad je sve opet na čekanju, rekla je Ciciliani.