Petak, 22. studenog 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

Agronovinari u vižiti Zadarske županije, Bobanović ih dočekao na konju u Tinju

07.06.2018. 08:54
Agronovinari u vižiti Zadarske županije, Bobanović ih dočekao na konju u Tinju


Slobodna novinarka Petra Jacob iz Ujedinjenog Kraljevstva stigla je jučer u „ujedinjeno kraljevstvo sira“ kako neformalno nazivaju Kolan na Pagu.
– Sve miriše na sir. Na dobar sir, rekla je Petra.
Ona je jedna od 30-ak agranih novinara što iz inozemstva što iz hrvatskih redakcija koji su posjetom Pagu i Kolanu, nakon skupnog dolaska iz Zagreba, jučer započeli putovanje po Hrvatskoj. Najprije po Zadarskoj županiji, a potom diljem Lijepe Naše.


Pet uzbudljih dana
– Cilj ovog studijskog putovanja je da našim kolegama, agrarnim novinarima, iz 14 europskih država pokažemo neke od najboljih poljoprivrednih praksi u Hrvatskoj. U pet dana obići ćemo Sjevernu Dalmaciju, središnju Hrvatsku, Moslavinu i Slavoniju, kaže Martin Vuković, predsjednik Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i urednik Emisije za selo i poljoprivredu koja ovih dana obilježava 70. godišnjicu emitiranja.
Krenuli smo s Paga jer je, kaže Vuković, paška janjetina zaštićena na europskoj razini, a sirevi tamošnjih proizvođača okitili su se i svjetskim priznanjima.
Naša maslinova ulja također imaju EU zaštitu. U PZ Maslina i vino poseban ćemo naglasak staviti na naše autohtone vinske sorte, crljenak i maraštinu. A kad vide što su Rade Bobanović i njegov partner Željko Uzelac napravili u onom kršu mislim da će svi ostati zapanjeni. Cromaris je pak među prvih deset proizvođača ribe u svijetu, a o njezinoj kvaliteti ne treba trošiti riječi.
U Vinariji Škaulj, uz vina, kušat ćemo i dalmatinski pršut i janjetinu s ražnja. Tako smo u Zadarskoj županiji pronašli sve najbolje što jadranska Hrvatska može dati Europi i svijetu, pojasnio je Vuković. Sa Goranom Beinrauchom, tajnikom DANH-a i Vedranom Stapićem, urednikom i suvlasnikom portala Agroklub, Martin je i glavni “krivac” za ovaj agrokarusel u kojemu će se punih pet dana naši i strani agronovinari družiti i razmjenjivati iskustva, vidjeti ljepote hrvatskih krajobraza, ali i iskusiti božje darove iz mora, pašnjaka, vinograda, maslinika, povrtnjaka… pretvorene u vrhunske delicije, ili jestvine, kako bi rekao profešur Ante Kolega Bage.
Normalno je da će o svemu pisati i tako promovirati naše domaće proizvode od kojih neki već nalaze kupce i na inozemnih tržištima, kaže Beinrauch.


Iz kraljevine u carstvo sira
Na prvoj postaji u Kolanu novinare je u Sirani Gligora u Kolanu na otoku Pagu dočekali članovi obitelji Gligora – otac Ivan, sin Šime i njegova supruga Ružica Gligora. Ona je zadužena za mraketing i turističke usluge, pa je goste povela najprije u razgledanje proizvodnog pogona i zrionice gdje se godišnje proizvede 450 tona različitih vrsta sira od mlijeka iz Like i Ravnih kotara te 50 tona "oriđiđi" Paškog sira od mlijeka kojega nabavljaju od preko 200 kooperanata sa otoka Paga.
– Ako je Kolan kraljevstvo, sirana Gligora je carstvo paškog sira, dobacio je netko od novinara tijekom degustacije sireva u moderno uređenoj i prostranoj kušaonici na katu sirane. Predsjednica europskog udruženja novinara ENAJ-a Katharina Seuser iz Njemačke zahvalila se obitelji Gligora na gostoprimstvu. Posebno je pohvalila Ivana Gligoru, osnivača sirane, koji je potkraj domovinskog rata imao hrabrosti krenuti u privatno poduzetništvo, iako preduvjeta za to nije bilo. – Čula sam da ste prvi kredit dobili uz drakonsku kamatu od 17 posto, rekla je Katharina i još jednom čestitala Gligorama na uspjesima, na brojnim top internacionalnim nagradama koje za svoje sireve osvaja Mljekara Gligora što pomaže u promociji Kolana i Paga širom svijeta.
Lipo je sve to slušati i kušavati paški sir, ali valja poći dalje. Iz Kolana u Ravne kotare.




Plantaže na poskokovoj kosi
Na imanju PZ Maslina i vino u Tinju novinarsku ekspediciju dočekao je na svoj originalan način i na konju Radoslav Bobanović.
– Sigurno vam je teško i zamisliti da je prije 12 godina ovdje je bio sami kamen, krš, mine i poskoci, započeo je Bobanović pozivajući novinare na obilazak plantaža. Teren, zapravo krševitu kosinu, dobivenu od države na služnost najprije smo razminirali, usitnili kamen i i teren pripremili za sadnju.
Na ukupno 60 hektara sada u punom rodu imamo 12.000 stabala maslina, 600 smokava, 50.000 trsova vinove loze, 100 grmova šipaka i smilje između redova maslina.
Uz puno truda, osim nasada u punom rodu tu su i tri akumulaciona jezera koja pune vodom iz vlastitih bušotina, vidikovac s kojega pogled puca prema moru, sušara za smokve, podrumi u kojima se odvija proizvodnja vina i ulja, moderna kušaonica..


Bacaju 30 posto uroda
-Sve što vidite je prirodno. Ekološki. Slijedimo mijene prirode, pojašnjavao je Bobanović.
Na svoj osebujan način on govorio da je ovo najluđa godina dosad. Nakon jake zime, u ožujku je počelo grijati. Puno vlage i sunca dovelo je do nadnaravnog uroda i izbojaka. Zelene mase.
– U vinogradu bacamo 30 posto uroda. Masline su isto dobro ponijele. Sada dok se čiste od cvita dodatna kiša nikako nebi valjala, govori Bobanović. Puno vlage donosi bolesti, a sada je najveća opasnost od maslinovog moljca. Kad je u pitanju taj štetnik Bobanović prakticira prskanje ekološkim pripravkom Baturatom.
Pojedina stabla koja su usljed niskih temperatura zadobila oštećenja on je kaže tretirao preparatima na bazi bakra i, unatoč protivljenju struke, mlijekom i voćarskim voskom.
– Rane su zarasle samo tako, kaže Bobanović. Nada se dobroj godini. Ove godine on i Uzelac očekuju 27.000 litara ulja, 35.000 litara vina i 20 tona smokava.


Crljenak i tri gracije Dalmacije
-To je blagoslov koji treba trajati i povećavati se, rekao je Bobanović misleći na povećanja proizvodnje ulja, jer vina imaju dovoljno. Jedino mu je, kaže, žao da nisu posadili više crljenka, za kojega su se strani novinari posebno zanimali. Jer, podsjetimo da je prije 17 godina uvažena prof. dr. Carole Meredith s Kalifornijskog sveučilišta u Davosu DNK metodom potvrdila je da je Crljenak ili Tribidrag, kako ga još nazivaju, stara i gotovo zaboravljena autohtona hrvatska sorta od koje potječu američki Zinfandel i talijanski Primitivo kao i Plavac mali.
– Crljenak je odličan, ali ni ostala nisu loša, rekao je Vedran Stapić. Većini novinara i novinarki dopao se i Muškat žuti za koji Bobanović kaže da se "ne pije nego srče s pupka". Kušali su i ostala Masvinova vina,  te sa zanimanjem razgledali uljaru, fermentacijsku salu i podrume gdje, kako reče Bobanović, nastaju proizvodi od tri gracije Dalmacije: vinove loze, masline i smokve.


Kraljevski i kod Škaulja
Dobro raspoloženi agronovinari su potom krenuli prema Nadinu, najekološkijm mjestu u Hrvatskoj, a možda i svijetu.
– Imamo puno više od 100 hektara vinograda u ekološkom uzgoju, kaže Šime Škaulj, nositelj obiteljskog gospodarstva.
On je usvaršio znanja nasljeđena od predaka i odmah nakon domovinskog rata počeo proizvoditi kvalitetna vina. Njegov Cabernet sauvignon, berba 2008., prvo je vrhunsko vino Zadarske županije registrirano prije 10 godina u Vinogadsrskom institutu u Zagrebu. U međuvremenu Škaulj i njegova obitelj podižu nove nasade, grade modernu vinariju sa kušaonicom koja u prizemlju može primiti 30, a na katu 100 osoba. Našlo se mista i za agrarne novinare koji su, uz domaća vina, dočekani sirom i pršutom, slijedila je goveđa juha pa janjetina s ražnja i teletina ispod peka. Sve se cijelo vrijeme zalivalo bilim i crnim, isključivo sortnim vinima.
– Lako je napraviti kupaže, ali sortna vina su ta koja se danas traže, kaže Škaulj. Na kraju za desert je servirano sezonsko voće: domaće trišnje, jagode i marelice.
Bilo je svega. Spiza bog bogova, a vina grom gromova. Baš kraljevski, zaključio je ovom prigodom naš fotoreporter Vedran Stapić. Reče "kraljevski" jer on pamti da su prije pet godina (18. travnja 2013.) Šime Škaulj i njegova obitelj na ovom istom mjestu, u istoj kušaonici, ugostili i švedski kraljevski par Kralja Karla Gustavsona XVI i kraljicu Silviu.


DANIEL SEGARIĆ: Možemo proizvesti hranu visoke kvalitete
– Svjesni smo da količinama ne možemo konkurirati na globalnom tržištu , ali isto tako područje Zadarska županija zbog očuvane prirode i okoliša te povoljnih agro klimatskih uvjeta može proizvesti hranu visoke kvalitete te tom pravcu želimo razvijati našu poljoprivrednu proizvodnju. Unatoč tome možemo se pohvaliti da u nekim segmentima proizvodnje, a prvenstveno se to odnosi na uzgoj i preradu ribe te proizvodnju sira imamo proizvode koji ravnopravno konkuriraju na svjetskom tržištu.
Ono što svakako vrijedi istaknuti su proizvodi koji imaju zaštitu izvornosti odnosno zemljopisnog porijekla na razini EU a koriste je proizvođači s našeg područja kao što su Paška janjetina, Dalmatinski pršut, Lički krumpir te proizvodi koji su u jednoj od faza registraciju ili izrade dokumentacije za prijavu a to su: Paški sir, Paška sol, Lička janjetina i Dalmatinska janjetina, Dalmatinski med i Novigradska dagnja. Dakako da ne smijmo zaboravit naše proizvođače vina i maslinovog ulja koji iz dana u dan postižu sve bolje rezultate kako na domaćem tako i na svjetskom tržištu.
Važno je napomenuti kako naša županija prednjači u ekološkoj proizvodnji na području Dalmacije, te joj pridaje veliku važnost jer omogućuje održivo gospodarenje prirodnim resursima smanjenjem primjene pesticida i umjetnih mineralnih gnojiva, te ekološkim zbrinjavanjem otpada iz poljoprivrede.
Važno je napomenuti da su poljoprivrednici u županiji prepoznali važnost ekološke proizvodnje , te njihova brojka svake godine raste, a u posljednjih nekoliko godina se i više nego udvostručila, kaže Danijel Segaraić, pročelnik Zadarske županije.


TOMISLAV TOLUŠIĆ: Ugovorili novih 8.500 projekata
Hrvatska provodi svoj prvi Program ruralnog razvoja. Do sada raspisanim natječajima pokriveno je 60 posto od raspoloživih 2,38 milijardi eura, a za završene investicije korisnicima je isplaćeno više od 400 milijuna eura. Uveli smo učinkovitiji rad svih uprava i agencija u sektoru poljoprivrede, pojednostavili smo procedure za EU natječaje – poljoprivrednicima smanjili „birokraciju“, značajno skratili rokove obrade projekata te unaprijedili komunikaciju.
U posljednih godinu i pol dana ugovorili smo novih 8.500 projekata za ruralni razvoj vrijednih 4,8 milijardi kuna. Interes za ove potpore je velik, grade se nove farme, podižu trajni nasadi, kupuje nova mehanizacija te uređuje lokalna infrastruktura, vodovodi, sustavi navodnjavanja, pristupne ceste ali i dječji vrtići. Našim poljoprivrednicima osigurali smo najpovoljnije mikro i male zajmove 0,5% kamata, a za najugroženiji sektor stočarstva s kamatom od čak 0,1%, napisao je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.
U Brošuri namjenjenoj stranim agronovinarima on ističe da je naš cilj konkurentna poljoprivreda u kojoj udruženi poljoprivrednici mogu konkurirati na zajedničkom tržištu, gdje su im troškovi proizvodnje niži od cijene proizvoda pa da ravnopravno sudjeluju u tržišnoj utakmici kako na europskoj tako i globalnoj sceni.