Možete li jesti hranu nakon što na nju sleti muha? “Istina je, to je kao da pljunemo u nju, ali…”

Prije svega da, istina je, tehnički gledano, muhe “povraćaju” po našoj hrani kada slete na nju, jer, budući da nemaju vrlo složenu probavnu strukturu (primjerice, nemaju zube) one “pljunu” na hranu enzime koji omogućuju insektu da tu hranu probavi.

“Kao da pljunemo…”

Kao da pljunemo slinu na hranu prije nego što je pojedemo.

I ovo već ostavlja dojam. Ali poanta je u ostalom: kratki život muhe, notorno, prolazi između izmeta i raspadajućeg organskog materijala općenito, stoga njezine pljuvačke nisu baš zdrave, a teoretski mogu zaprljati ono što je prije bilo čisto.

Nadalje, muha, da bi postala odrasla, stvarno treba žive bakterije.

Neke bakterije odolijevaju probavi i kasnijim proteolitičkim procesima koji se javljaju tijekom metamorfoze i prenose se iz jedne faze rasta u drugu.

Odrasle kućne muhe gutaju bakterije izravno iz septičkih supstrata ili neizravno putem samočišćenja.

Progutane bakterije također utiču na probavu kod odraslih, međutim, neki mikrobi ne samo da prežive, već se i razmnožavaju i razmjenjuju genetski materijal.

O čemu to ovisi?

Znanstvenici potvrđuju da zapravo muhe, putujući čak i kilometrima, mogu raspršiti patogene kao i njihove gene za otpornost na antibiotike i virulentnost.

Uzeti zajedno, ovi aspekti biologije odraslih muha temelj su njihove uloge u epidemiologiji i ekologiji zaraznih bolesti.

No, to ne znači da ako nam muha sleti na hranu, jesti je znači razboljeti se, pogotovo ako imamo zdrav organizam s kompetentnim imunološkim sustavom.

Mogućnost da nam događaj doista može uzrokovati infekciju ovisi o nekoliko čimbenika, prije svega o broju muha koje su se zaustavile na našoj hrani i koliko dugo.

Ako jedna muha ima kratak kontakt s nečim svježe skuhanim, čak bi i liječnik rekao da to nije ništa strašno i da nema potrebe bacati hranu.

Naravno, ako se njime gostilo na desetke muha, možda vam zdrav razum govori da sve bacite.