Moćno! Pojavio se novi brend na tržištu ljepote, a njihovi parfemi mirišu na izumrlo cvijeće

Većina parfema dobivena je od istih ili sličnih cvjetnih nota pa tako uglavnom prevladavaju mirisi ruže, jasmina, tuberoze ili gardenije.

Majstori zanata mogu osmisliti posebne note, ali uglavnom su ograničeni konvencijama po pitanju stvaranja novog mirisa. Danas se sve to promijenilo jer je na tržište stigao novi brend čiji parfemi mirišu na izumrlo cvijeće.

Brend Future Society na ideju je došao nakon što su znanstvenici, koristeći očuvane biljne jedinke skupljene na Sveučilištu Harvard, sekvencirali genetski kod izumrlog cvijeća sve do 1812. godine.

Koristeći te podatke, brend je radio s cijenjenim perfumerom Jérômeom Epinetteom iz parfemskih divova Givaudan i Robertet.

Istraživali su mješavinu parfema koja je prirodna i inspirirana mirisnim molekulama izumrlog cvijeća kroz biološki inženjering.

Rezultat je šest bočica koje su oživjele takvo cvijeće odnosno njihov miris.

“Naš cilj nije bio riješiti probleme unutar industrije mirisa ili zamijeniti sastojke koje već koristimo sa održivijima. Umjesto toga, odlučili smo napraviti mirise koji dosad nisu nikada bili mirisani te note koje je donedavno bilo nemoguće napraviti”, kazala je izvršna direktorica i osnivačica brenda, Jasmina Aganovic.

Sama ideja korištenja izumrlog cvijeća je nevjerojatna, ali mogućnost da će se doista moći i pomirisati, izrazito je čudesna.

Future Society ovim se potezom već okarakterizirao kao jedan od najuzbudljivijih novih brendova.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli Future Society (@futuresociety)

Putovanje u prošlost

Na stranici brenda kraj svakog parfema stoji njegov naziv i opis, a za parfem “Solar Canopy”, primjerice, piše da je napravljen od DNA uzorka havajske endemske biljke Hibiscadelphus wilderianus odnosno Maui hau kuahiwi, koja je nekada rasla na južnom dijelu otoka, a posljednji je put viđena 1912. godine. Drvo koje je proizvodilo taj cvijet nestalo je zbog masovnog krčenja šuma.

Projekt stvaranja šest novih mirisa bio je novost za majstore zanate koji nisu samo rekreirali miris iz genetskog koda već su “putovali natrag u povijest” zamišljajući kako su te biljke i cvijeće izgledali.

Primjerice, perfumerka Olivia Jan koja radi za Givaudan, “otputovala” je na ruralni srednji zapad Sjeverne Amerike usred 19. stoljeća kada je stvarala miris naziva “Grassland Opera”.

“Cvijet Orbexilum stipulatum rastao je blizu vodopada pa sam pokušala napraviti nešto zeleno, mokro i obilato”, kazala je Jan za Harper’s Bazzaar.

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli Future Society (@futuresociety)