Koje voćne vrste podnose mraz?

Jesen je tek počela, no već se pribojavamo mogućih šteta koje će na našim voćkama uzrokovati predstojeća zima. Utjecaj niskih temperatura i mraza na uzgoj voćaka je velik, jer ili je smrzavanje prejako i predugo traje ili nema dovoljno dana smrzavanja, pa voćke narednog ljeta slabo rode, a rijetko kada je zima baš kakva voćarima treba biti. Voćke su uvijek najosjetljivije u vrijeme otvaranja cvjetnih pupova i zametanja plodova.

Neke voćke podnose niže temperature, a neke su vrlo osjetljive na njih. Evo kratkog pregleda:

Mušmula cvjeta kasno i nije osjetljiva na proljetne mrazeve.

Jabuka je jedna od najotpornijih voćnih vrsta, koja u toku zimskog mirovanja može podnijeti i do -28 stupnjeva Celzijeva. Osjetljiva je jedino na početku i na kraju vegetacije, posebno ako su u pitanju mlade voćke i tada je jak mraz može oštetiti. Ako krajem zime nastupi zatopljenje, a potom ponovno zahladnjenje, to je za voćku najopasnije.

U vrijeme bubrenja cvjetnih pupova te posebno kada su cvjetni pupovi već dijelom otvoreni, voćka je vrlo osjetljivija, jer ovisno o duljini trajanja hladnoće, temperature od -3 do -5 stupnjeva Celzijeva mogu je znatno oštetiti. Zametnuti plodovi mogu prozepsti već pri temperaturi od -1,7 stupnjeva Celzijeva.

Dunja spada u otporne voćke, jer cvjeta oko dva tjedna nakon kruške, pa njeni cvjetovi i zametnuti plodovi rijetko stradaju od proljetnih mrazeva. Ako ipak temperature padnu na -10 stupnjeva Celzijeva u vrijeme cvjetanja, stradat će.

Kruška ne podnosi velike hladnoće. Cvjetovi i tek zametnuti plodovi, ovisno o sorti, mogu prozepsti već pri temperaturi od – 1,5 stupnjeva Celzijeva.

Šljiva je na niske temperature osjetljiva u fazi otvaranja pupova koji mogu prozepsti već pri temperaturama od -1,1 stupanj Celzijev. Ako su cvjetni pupovi već otvoreni i plodovi zametnuti, stradat će već pri temperaturi od -0,50 stupnjeva Celzijeva. Neke sorte još su osjetljivije od drugih, pa je primjerice sorta Stanley, koja se kod nas i najčešće uzgaja, vrlo osjetljiva na rane proljetne mrazeve.

Breskve i marelice su u primorskim i otočnim uvjetima naročito osjetljive na niske temperature, jer blage zime umanjuju njihovu otpornost na iznenadne niske zimske temperature. Marelica podnosi niske zimske temperature, ali ne i velika temperaturna kolebanja u kasnu zimu i rano proljeće. Naročito su osjetljivi tek zametnuti plodovi, koji mogu prozepsti već na temperaturi od 0 stupnja Celzijeva.

Masline najbolje podnose niske temperature u periodu dubokog zimskog mirovanja. Neka starija stabla, primjerice sorte oblice, u prosincu i siječnju mogu izdržati temperaturu od -15 stupnjeva Celzijeva, dok mlade masline prozebu već kod -12 stupnjeva Celzijeva.

Ako zahlađenje dugo traje i prati ga vlaga, štetit će im već i temperatura od -3 stupnja Celzijeva. Ukoliko zahlađenje nastupi poslije kretanja sokova, tada masline mogu prozepsti kada je temperatura nekoliko stupnjeva ispod nule.

Agrumi su osjetljivi na niske temperature. Limun prozebe već kod -4 stupnja Celzijeva, a ako temperatura padne na -8 stupnjeva Celzijeva, može stradati cijelo stablo. Mandarinke su malo otpornije, ovisno o podlozi na kojoj su cijepljene. One mogu izdržati od 2 do 4 stupnja nižu temperaturu od limuna. Najosjetljiviji je četrun.