Foto: Pixabay
Disanje je radnja koju obavljamo automatski i koju uzimamo zdravo za gotovo. No jeste li znali da način na koji dišemo izravno utječe na rad mozga, a posebice na formiranje sjećanja?
Ovo je potkrijepljeno novim istraživanjem koju su proveli istraživači s Medicinskog sveučilišta Hyogo u Nishinomiji u Japanu.
Formiranje sjećanja
Sjećanja se pohranjuju putem mehanizama sinaptičke plastičnosti koji trajno mijenjaju strukturu neurona (ti su mehanizmi poznati kao tragovi pamćenja ili memorijski engrami).
Do sada se u znanstvenoj literaturi spominjalo da se ovi mehanizmi javljaju samo kada je mozak “mirovao”, tj. tijekom sna.
No, novo istraživanje pokazuje da se, čak i dok smo budni i naš mozak ima posla, odvijaju procesi koji dovode do modifikacije neurona i, posljedično, do “spašavanja” informacija i iskustava u obliku sjećanja. I to nije sve: na te procese, koji se odvijaju dok smo budni, utječe naš ritam disanja, odnosno bifazna izmjena udisaja i izdisaja.
Japansko istraživanje
Mehanizmom disanja, automatskim i nehotičnim, upravlja produžena moždina i – posebice – mala skupina neurona poznatih kao Pre -Bötzingerov kompleks (PreBötC). Usporenja ili blokade u brzini disanja rezultiraju smanjenom sposobnošću stvaranja jasnih i trajnih sjećanja tijekom vremena.
Nadalje, čini se da pauze u normalnom disanju također utječu na aktivnost hipokampusa tijekom priziva određenih sjećanja koja su već formirana u sjećanju.
Konkretno, kao što je već pokazalo prethodno istraživanje koje je proveo isti tim istraživača, prijelaz s izdisaja na udah na početku ili usred mnemotehničkogzadatka učinit će ljude sporijim da se prisjete sjećanja, a sama sjećanja manje točna.
U praksi, poteškoće s disanjem ne samo da sprječavaju stvaranje cjelovitih i trajnih sjećanja, već otežavaju i proces prizivanja prethodno stvorenih sjećanja.
Zaključci
Dok problemi s disanjem mogu oštetiti procese pamćenja, s druge strane moguće je ponovno ispraviti respiratorni ritam kako bismo poboljšali našu sposobnost stvaranja sjećanja i prisjećanja na njih nakon nekog vremena.
Već znamo da kontrolirano disanje utječe na rad mozga, te da nam neke vježbe disanja mogu pomoći u smirivanju ili suzbijanju anksioznih ili depresivnih stanja.
Sada se istražuju nove tehnike disanja koje bi mogle pomoći ljudima s problemima pamćenja da stvore snažnija sjećanja i prisjete ih se tijekom vremena.
najnovije
najčitanije
Hrvatska
Borbena moć 26
Hrvatska vojska sa saveznicima uvježbavala odgovor na nuklearno-biološko-kemijske ugroze
Hrvatska
javno savjetovanje
Split planira zabraniti noćnu prodaju alkohola tijekom turističke sezone
Hrvatska
hodaj za liku
‘Gospić nije deponij, Lika nije periferija’: Građani zatražili hitnu sanaciju otpada
Svijet
paklene vrućine
Opet oboren toplinski rekord u Njemačkoj, zbog oštećenja kolnika zatvorene autoceste
Svijet
podrhtavanje tla
Snažan potres pogodio područje Hindukuša; osjetio se u Afganistanu i Pakistanu
Hrvatska
oštra reakcija
Josip Dabro žestoko o Mariju Radiću: ‘Od drukera i agenturnih cinkaroša nikada ne bih tražio milost’
Crna Kronika
zagreb
Tragedija na Jarunu: U jezeru se utopio 28-godišnjak
Nogomet
borba čarobnjaka
Ganski vrač bacio čini, hrvatski mađioničar uzvratio! Pogledajte hit video Luke Vidovića uoči večerašnje utakmice
Svijet
PRIJEVREMENI IZBORI
PREOKRET U SRBIJI! Vučić najavio da će podnijeti ostavku: ‘Bit ću predsjednik još samo nekoliko tjedana’
Zadar
MARKO ČULINA