Zadarska košarkašica nakon osvojenog kupa lovi novi trofej s Ragusom

Kada je prošle nedjelje posljednji šut Nike Rodek bio prekratak, a lopta završila u rukama Tee Ivanišević bio je to znak da veliko slavlje košarkašica Raguse može početi. Jer, osvojile su Dubrovčanke svoj drugi naslov pobjednica Kupa Ružica Meglaj Rimac.

Među njima je slavila i jedna Zadranka – Ana Vrsaljko, koja je stigla do svog četvrtog trofeja s klubom iz »Grada Svetog Vlaha«. Ukupno 17. u bogatoj i uspješnoj karijeri. Skupljanje »zlata« krenulo je još 2003. godine kada je sa Šibenikom osvojila svoj prvi naslov prvakinja Hrvatske, a u međuvremenu je škrinju napunila s mnoštvom odličja s domaćih i regionalnih parketa.

Šest prvenstava Hrvatske, šest domaćih kupova, tri regionalne lige i dva regionalna kupa. Brojke za duboki sportski naklon. Ipak, put do posljednjeg trofeja bio je sve samo ne lagan. U velikom finalu igranom u pulskom Domu sportova Mate Parlov s druge strane parketa su stajale košarkašice Trešnjevke 2009 koje su pružile izvrstan opor.

U vrlo zanimljivoj utakmici, obilježenoj mnoštvom preokreta, o pobjednicama je odlučila – jedna lopta.

– Znale smo da nas očekuje mlada ekipa, s izuzetno kvalitetnim i borbenim igračicama te smo od početka očekivale tešku utakmicu, no jednako tako od samog starta sezone smo vjerovale da možemo doći do trofeja. I sam put do finala je bio jako težak jer smo morale igrati i protiv Medveščaka i Novog Zagreba, dok su suparnice imale nešto lakši zadatak.

Drago mi je što je finale bilo zanimljivo i što su gledatelji mogli uživati u dobroj predstavi ženske košarke. Obje ekipe su se borile do samoga kraja i nemilice »fajtale«, a na koncu je presudila i minimalna sreća, pošto su one u zadnjoj sekundi imale šut za pobjedu.

Tijekom susreta je veliku ulogu odigralo naše iskustvo. Kostur ekipe je već tri godine zajedno, Carmen Miloglav, Iva Todorić i ja se znamo u dušu, pa je igračicama koje nam se priključe lakše prilagoditi i uklopiti – kazala je u uvodu Ana Vrsaljko.

Nikome dati gušta

Prije velikog finala valjalo je svladali domaće Puležanke koje su pred svojim navijačima uvjerljivo poražene rezultatom 56:91, uz veliki doprinos Vrsaljko koja je polufinalni susret završila s 19 poena i sedam skokova.

Statistički učinak je u samoj borbi za trofej bio ponešto skromniji – devet postignutih koševa i sedam uhvaćenih lopti, prije nego je visoka Zadranka dvije i pol minute prije kraja morala napustiti igru zbog pet osobnih pogrešaka.

– Suparnice su se taktički izvrsno pripremile. Na meni su igrale »flaster« kako bi me isprovocirale i spriječile da uopće i primim loptu. U prvom poluvremenu praktički nisam uspjela doći do šuta, ali smo na koncu timski privele utakmicu u našu korist – istaknula je trofejna košarkašica.

Zgusnut raspored košarkašicama Raguse nije ostavio puno vremena za slavlje. Jučer je krenulo doigravanje prvenstva Hrvatske u koje su Dubrovčanke, zahvaljujući omjeru 20-2 nakon osnovnog dijela sezone, ušle s prve pozicije na ljestvici, pri čemu su jedina dva poraza upisale protiv zagrebačkih ekipa – Trešnjevke i Medveščaka.

S druge strane parketa su ponovno stajale zagrebačke cure, ovoga puta košarkašice Novog Zagreba koje su uspješno apsolvirane kao prva prepreka na putu do obrane naslova.

– Mi smo već dvije godine prvakinje te su sve ekipe izuzetno motivirane jer nas žele skinuti s trona, a ja sam takav karakter da »nikome ne dam gušta«. Što nas suparnice više žele pobijediti, ja ih još više u tome želim spriječiti, a tako razmišljaju i Carmen i Toda i ostale cure.

Osobno mi je ove sezone bilo najteže igrati upravo protiv Novog Zagreba koji u svojim redovima ima veliki broj visokih i jako školovanih igračica. Do početka doigravanja smo ih pobijedile tri puta, no to ništa ne znači jer se radi o sjajnim košarkašicama te i dalje ne očekujem lagan zadatak.

Umorne smo, ritam je bio zaista naporan, no sezona se bliži kraju te vjerujem da ćemo izdržati još petnaestak dana. Na koncu, neka se krunom okiti onaj tko na parketu bude najbolji – sportski je naglasila zadarska košarkašica.

Energija i ljubav

Osim igračke karijere, Vrsaljko je paralelno aktivna i u trenerskim vodama. Već nekoliko godina radi s djecom u KK Zara, a prošli tjedan je u ulozi pomoćne trenerice provela u Puli na uskršnjim pripremama ženske reprezentacije za djevojke do 14 godina. Dodamo li tome i redovita putovanja iz rodnog grada u 346 kilometara udaljen Dubrovnik, jasno je da je ritam poprilično visok.

– Iako sam se već navikla, mogu reći da jest naporno. Za Ragusu igram samo utakmice, napade učim preko WhatsAppa, s curama ni ne treniram te fizički nemam doticaja s ekipom osim od utakmice do utakmice. Teško je kada ne treniraš sa suigračicama, već igraš i dobivaš samo na teoriju, ali pokazalo se da mi se, zahvaljujući iskustvu i jako dobroj podlozi u vidu znanja, i nije bio problem prilagoditi.

Što se tiče ostaloga, ja sam kao »na baterije«. Život mi je oduvijek prepun adrenalina, čitav dan sam »leteća« i praktički ne znam što to znači navečer doći doma i pogledati film ili seriju. Sama sebe uhvatim u razmišljanju o tome kako ću živjeti i što ću raditi kada prestanem igrati, no navikla sam na ovaj ritam i on mi odgovara. Ni ne razmišljam o umoru. Sve je u glavi.

Na koncu, valjalo je pokušati provjeriti bliži li se košarkaški put kraju. No, to je pitanje i dalje bez odgovora.

– Sezona mi ni ne završi, svi me već pitaju gdje ću dogodine, a ja već godinama uporno govorim da mi je ovo zadnja sezona. Tako i sada razmišljam u svojoj glavi. Zaista vjerujem da mi je ovo zadnja sezona, ali vidjet ćemo… Bez obzira na biološke godine, tijelo mi je jako zdravo.

Nedavno smo radili metaboličke testove koji su pokazali da mi po njima tijelo ima 23 godine. Srećom, nikada nisam ozlijeđena, ali jednako tako ne želim igrati do 50., te bih se htjela posvetiti nekim drugim stvarima. Premda, volim košarku, ona mi je ispušni ventil, a s druge strane volim i lijepo izgledati pa mi je super da me fizički drži spremnom.

Jer, da ne moram trenirati možeš misliti kako bih potrčala… Super mi je što spojim ugodno s korisnim – kroz smijeh je zaključila Vrsaljko.