ZADAR VS. SVIJET Svestrana sorta za svako podneblje, ali ne i za svaku ruku

Chardonnay, globalna ikona vinskog svijeta, sorta je koja istovremeno očarava svojom prilagodljivošću i izaziva divljenje svojom sposobnošću da odražava vinareve vinifikacijske mogućnosti, s obzirom na to da je riječ o vrlo neutralnoj sorti te je upravo ta aromatska neutralnost ključni element zašto se s tom sortom vinari najviše igraju. Poznata kao »kameleon među vinima«, ona može biti sve, svježa i mineralna, bogata i kremasta, zavisno o klimatskim uvjetima, tlu i enološkim tehnikama. Međutim, njezina svestranost nosi i izazove.

Chardonnay se uspijeva uklopiti gotovo svugdje i u svim klimama od hladnih do toplih, ali samo u određenim podnebljima doseže vrhunce.

Izdržljiva, ali zahtjevna sorta

Kroz povijest chardonnay je često bio brkan sa sortom pinot blanc i to zbog sličnih morfoloških karakteristika. DNA analiza je pokazala kako je riječ o prirodnom križancu između pinota i gouais blanca. Sorta chardonnay pupa rano, što je čini osjetljivom na proljetne mrazove, ali zato sazrijeva među prvima, što je idealno za regije s kraćim vegetacijskim periodom.

U vinogradu je osjetljiva na pepelnicu i zlatnu žuticu, što zahtijeva pažljivo upravljanje. Svježina sorte je prirodno izražena u vinu, što ih čini dugotrajnima i lako pitkima, dok profil može varirati od zelenih jabuka i citrusa u hladnijim klimama do tropskih nota u toplim klimama.

Chardonnay je temelj za neka od najpoznatijih svjetskih bijelih vina, od suhog i svježeg stila do barikiranih vina s kompleksnim aromama vanilije, maslaca i tostiranih orašastih plodova.

Nitko ne proizvodi chardonnay poput njegove domovine, Burgundije. U regiji Chablis vinogradi na vapnenačkom tlu daju kristalno čista, gotovo rezolutna vina. Chablis je sinonim za mineralnost, sa strukturom koju podupiru izrazita svježina i arome zelenih jabuka, citrusa i vlažnog kamena.

Côte de Beaune je, pak, domovina kultnih vinograda, uključujući prestižne grand cru položaje smještene između apelacija Puligny-Montrachet i Chassagne-Montrachet. Ovi vinogradi nude dugovječna, kremozna vina iznimne kompleksnosti i aromatike. Upravo tu chardonnay doseže svoju najluksuzniju verziju, s bogatstvom i elegancijom koji ga čine standardom, s kojim se svi drugi u svijetu mjere.

U francuskoj regiji Champagne Chardonnay je, pak, ključni dio slavnih pjenušavih vina koja nose isto ime. Ovdje se uzgaja na kredastim tlima koja pružaju iznimnu mineralnost i svježinu, karakteristike koje su neophodne za elegantne pjenušce.

Koristi se samostalno, u prestižnim Blanc de Blancs šampanjcima, gdje dolazi do izražaja njegova profinjena citrusna aromatika, note bijelog cvijeća i dugovječna svježina, ali i u kombinaciji sa sortama poput pinot noira i meuniera.

Zadarski potencijal bez ikone

S druge strane Atlantika Kalifornija je stvorila potpuno novi svijet za chardonnay. Još od 1976. godine i slavne Pariške presude u kojoj su kalifornijski vinari pobijedili francuske, a u čijoj pobjedi je sudjelovao i naš Hrvat Miljenko Grgić, Kalifornija je pod povećalom svjetske javnosti.

Napa Valley nudi bogata, barikirana vina s aromatikom tropskog voća, kremoznošću i tostiranim notama i začinima. Iako ima poprilično toplu kalifornijsku klimu, hladni pacifički utjecaji pristižu u regiju, a i brojni vinogradi na rubovima regije imaju benefita od više nadmorske visine.

No, okrug Sonoma i njegove podregije, poput doline Russian Rivera, donose nešto svježije note, zahvaljujući još izraženijim hladnim pacifičkim strujanjima koja prodiru duboko u vinograde. Sonoma je osobito cijenjena zbog svoje sposobnosti da održi balans između svježine i bogatstva.

Australija je pak donijela preokret u percepciji chardonnaya. Regije poput Yarra Valley pokazuju kako hladne morske struje mogu rashladiti vinograde i omogućiti elegantan stil vina s balansiranim kiselinama i živahnim okusima citrusa, breskve i začinskog bilja. Zapravo Yarra je prva regija u Australiji koja se odmaknula od toplog i bogatog australskog stila kakav se proizvodio u prošlosti u cijeloj Australiji.

Na hrvatskom terenu chardonnay je vrlo česta sorta u vinogradima zadarske regije. Mediteranska klima s utjecajima Jadranskog mora i planine Velebita pružaju povoljne uvjete za uzgoj. Međutim, unatoč brojnim pokušajima lokalnih vinara, chardonnay u Zadru još nije dosegnuo razinu koja bi ga stavila na kartu uz bok svjetskim vinskim regijama. Razlog leži u izazovima prilagodbe ove sorte specifičnim mikroklimatskim uvjetima i možda prevelikom oslanjanju na »sigurnost« sorte, bez istraživanja osobitosti terroira koje bi joj mogle dati prepoznatljivost.

Dok Zadar nudi ugodna vina, tim vinima često nedostaje strukture, kompleksnosti i svježine koju nalazimo u najboljim svjetskim primjerima iz hladnijih klima. Postavlja se pitanje može li Zadar stvoriti chardonnay koji će govoriti vlastitim jezikom?

Svjetski putnik, domaći izazov

Iako je prilagodljiv, chardonnay svoju veličinu pokazuje samo ondje gdje postoje specifični uvjeti, hladna klima, prisutnost hladnih utjecaja ili jedinstveno tlo. U Burgundiji je to vapnenac, u Kaliforniji kontrast između toplih dana i hladnih noći, a u Australiji utjecaj oceana. Možda bi u zadarskoj regiji ključnu ulogu mogli odigrati hladni utjecaji s Velebita.

Bez sumnje chardonnay je sorta koja spaja svijet, ali u isto vrijeme testira vinare. Nudi beskonačne mogućnosti, ali traži poštovanje prema vinogradu i mikroklimi. Zadar ima potencijal, no treba dublje razumjeti i cijeniti svoje uvjete. Uz to, jasnija vizija i precizno mapiranje terroira kako bi se bolje razumjele njegove mogućnosti mogli bi donijeti više od ove sorte na zadarskom području.

No, postavlja se i pitanje ima li to smisla s obzirom na potencijal nekih drugih autohtonih sorti ovog područja, koje nude daleko veći karakter i već su prepoznatljive na vinskoj sceni Hrvatske.