ZADAR VS. SVIJET Može li grenache noir biti perjanica zadarske regije?

Grenache noir u Francuskoj, poznat kao garnacha u Španjolskoj ili cannonau na Sardiniji u Italiji, sorta je grožđa koja u zadarskoj regiji nalazi svoj idealan terroir. Upravo su ovdje najveće zasađene površine ove sorte u Hrvatskoj.

Grenache noir odlikuje ljubav prema toploj mediteranskoj klimi, a zbog rasprostranjenosti po cijelom Mediteranu postao je jedna od najuzgajanijih sorti na svijetu. Ova sorta često se koristi kao dio cuvéea, od kojih je najpoznatiji francuski Châteauneuf-du-Pape, jedno od najslavnijih vina svijeta.

Mekani okus

U Americi i Australiji vinari koji proizvode grenache cuvée nose naziv »Rhône Rangers« jer se dugo smatralo da je riječ o sorti iz doline Rhône. Iako Grenache i dalje nazivamo rhônskom sortom, to je više zbog rasprostranjenosti u južnoj Rhôni nego zbog porijekla. Karakteristike grenache noira uključuju voćan, mekani, puni okus te izraženu žarko crvenu boju. To je snažno crveno vino, s aromama papra i mediteranskim dodirom, koje u dobrim godinama lako postiže visokih 15 % alkohola.

SMALLFRY WINES – Grmoliki uzoj grenachea u Australiji

Priča o porijeklu grenache noira još traje između Španjolske i Italije, no pitanje »otkud je došao« uvelike gubi važnost. U prošlosti su veze među mediteranskim regijama bile snažne, pa je logično da svaka ima svoju varijantu ove sorte.

U španjolskoj Rioji, najpoznatijoj vinskoj regiji Španjolske, grenache je donedavno imao neslavnu ulogu jer se često uklanjao iz vinograda. Naime, sve je potaknuto dozvolom navodnjavanja koje je odnedavno dozvoljeno, doduše uz strogu kontrolu i samo u iznimno sušnim periodima. No, prisutnost grenache-a, koji je iznimno otporan na sušu, postao je manje bitan faktor te su brojni proizvođači počeli saditi tempranillo. Ubrzo se međutim pokazalo, da tempranillu više odgovaraju hladnija područja što je potaknulo povratak grenachea u toplim dijelovima regije. Dokazano je da stari trsovi grenachea, uzgojeni u grmolikom obliku, postižu iznimnu kvalitetu, a i sve je veća potražnja za vinima upravo ove sorte.

Doprinos Australije

Povećanom interesu za grenache doprinijela je i Australija gdje rastu najstarije loze ove sorte na svijetu. Barossa Valley, jedna od slavnih vinogradarskih regija, dom je nekim od najstarijih kontinuiranih vinograda na svijetu. U 2009. godini pokrenut je »Old Vine Charter« s ciljem očuvanja trsova starih vinograda, pa su vinogradi klasificirani u četiri kategorije: iznad 35, 70, 100 i 125 godina starosti. Često se te oznake nalaze i na etiketama vina jer potražnja za vinom od starih loza sve više raste.

Popularnosti grenachea pridonosi i Grenache Association, svjetska udruga ljubitelja ove sorte koja svakog trećeg petka u rujnu obilježava međunarodni dan grenachea. Cilj ovog događaja je širiti svijest o vinu grenache među ljubiteljima vina diljem svijeta.

Sorta inače rano pupa i kasno sazrijeva, što je čini idealnom za tople klime. Vino lako gubi boju, osobito ako se ne kontrolira visoki prinos, a svježina koju daje vinu je srednja. Daje najbolje rezultate na šljunčanom, pjeskovitom ili vapnenačkom tlu i osobito u grmolikom uzgoju.

Što je s našom regijom?

Povijest grenache noira u benkovačko-stankovačkom području duga je, a lokalni specijalitet upravo je grmoliki uzgoj grenachea. Nažalost, mnogi su vinari uklonili grenache iz svojih vinograda, iako pojedini vinari sve više prepoznaju vrijednost grmolikog uzgoja, osobito kada su u pitanju stari trsovi. Dok je 1970-ih samo u Nadinskom Blatu bilo oko 350 hektara pod vinogradima, od toga pod sortom grenache bilo je čak 70-ak posto i to sve u grmolikom uzgoju. Danas je od ukupnog broja vinograda koji se odonda gotovo prepolovio ostalo otprilike samo 35 posto grenachea. Od toga je vrlo mala količina grmoliko uzgajana, dok je ostatak na žici.

Ova situacija s uklanjanjem grenachea iz zadarskih vinograda neodoljivo podsjeća na stanje u Španjolskoj. Ipak, kod nas još uvijek nema izraženog povratka grenacheu, kakav vidimo u Španjolskoj, Australiji i Americi. Nedavno sam dobila informaciju kako je posječen jedan od najstarijih vinograda grmolikog uzgoja u Ravnim kotarima iz 1970-ih godina. Tužno! Duboko se nadam da će se taj potencijal prepoznati prije nego što nestane i posljednji stari trs.

Ravni kotari ostaju najveće izvorište grmolikog grenachea u Hrvatskoj što regiju čini jedinstvenom i pruža priliku za snažno brendiranje. Hoće li ta prilika biti iskorištena – ostaje otvoreno pitanje.

Ravnokotarski grenache vs. Châteauneuf-du-Pape

Iako u Hrvatskoj još uvijek nema dovoljno vrhunskih vina ove sorte, neki se proizvođači ističu kvalitetom. Vinarija Bibich prepoznata je po svom grenacheu iz Ravnih kotara, no danas bih vam rado predstavila jednog mladog proizvođača s istinskim grenašističkim duhom: vinariju Vinketa iz Nadina.

Vinketa, Grenache Noir, 2023

Grenache Noir Vinketa iz berbe 2023. elegantno je vino s izrazitim notama višnje i karakterom crnog katrana. Suptilne note suhica prisutne su u aromama, dok petomjesečno odležavanje u francuskom hrastu vinu daje dostatnu kompleksnost, čineći ga idealnim za sljubljivanje uz razna jela. Ovo vino proizvedeno je od grenachea u grmolikom uzgoju, uz pažljivo održavanje niskih prinosa, što se vidi i po intenzivnoj boji. Vinu bi dobro došlo nešto dulje odležavanje u drvetu, ali razumljivo je da mladi vinari moraju svoja vina brže plasirati na tržište. Potencijal ovog vina svakako je vidljiv i nadamo se da će nadahnuti druge vinare da prepoznaju kvalitetu ove sorte. Ekološki certificirani uzgoj dodatno podiže kvalitetu vina, a ležernih 14 % alkohola čini ga pogodnim za kratkotrajnije odležavanje, tijekom kojeg će vino razviti dodatne, plemenite, tercijarne arome. Ocjena: 91/100

Château de Vaudieu, Châteauneuf-du-Pape, 2020

S druge strane imamo »boksača u teškoj kategoriji«: Château de Vaudieu, Châteauneuf-du-Pape iz berbe 2020. Iako vino nije stopostotno sortno, u ovom vinu grenache čini većinu uz nešto syraha i mourvèdrea (također sorte koje pronalazimo na našem području). Château de Vaudieu je veličanstveni posjed iz 18. stoljeća s vinogradima čiji terroir nudi široku raznolikost tla, doprinoseći kompleksnosti vina. Loze su prosječno stare oko 65 godina, pa vino ima izrazitu koncentraciju. Intenzivne floralne arome, začinsko bilje i crveno bobičasto voće te grafitne note daju vinu njegovu prepoznatljivu châteauneufsku crtu. Alkohol od 15 % ne nadjačava vino već ga nadopunjuje, a vino ima potencijal za dugotrajno odležavanje. Tercijarna aromatika kroz godine dodatno će oplemeniti ovo divno vino. Ocjena: 93/100

U konačnici, zadarska regija s grenache noirom ima priliku zauzeti posebno mjesto na vinskoj karti svijeta. Grmoliki uzgoj, jedinstvena terroirska svojstva Ravnih kotara i predanost lokalnih vinara već su stvorili temelj za izgradnju prepoznatljivog regionalnog identiteta. Hoćemo li taj potencijal iskoristiti i vratiti grenache na zasluženo mjesto, u rukama je vinara. Nadajmo se da će oni prepoznati vrijednost zaštite ove vinske baštine.