Uz vino i deterdžent lako ulovite octene mušice ploda

Octena mušica ploda (Drosophila suzukii) se brzo širi, a blage zime i duga ljeta pogoduju njenom razmnožavanju i opstanku. Napada širok spektar voćnih vrsta, prije svega kupinu, malinu, jagodu, višnju, trešnju, a može se primijetiti i na vinovoj lozi. Osim štete koju može napraviti uzgajanim biljkama, štetna je i za neke korovske biljke.

Zdravi, netaknuti plodovi meta su ove mušice, za razliku od ostalih koje napadaju samo oštećeno ili prezrelo voće. Mušica polaže jaja u plodove, a ličinke koje se razvijaju unutar voća uzrokuju njegovo truljenje i propadanje, što dovodi do velikih gubitaka u prinosu i kvaliteti voća. Gubici mogu biti izuzetno veliki, čak do 80 posto kod nekih vrsta, što direktno utječe na ekonomsku stabilnost voćara.

»Odrasla jedinka je veličine tri milimetra, ženka je nešto veća od mužjaka. Jedinke postaju aktivne na temperaturama iznad 10 stupnjeva. Preferira područja s visokom vlažnošću zraka i temperaturama oko 25 stupnjeva odnosno, odgovara joj umjerena kontinentalna klima«, kaže stručna savjetnica Snežana Radovanović.

Prirodni neprijatelji i metode suzbijanja

Borba protiv ovog štetnika je složena zbog njenog brzog razmnožavanja i otpornosti. Iako je relativno nova u Europi, neki prirodni neprijatelji su pokazali potencijal u njenom suzbijanju. To uključuje određene vrste parazitskih osa i predatora, poput bubamara i paukova. Međutim, njihova efikasnost još uvijek nije dovoljna da bismo se oslanjali isključivo na njih za kontrolu populacije ovog štetnog kukca.

»Šteta koju nanosi može biti direktna i indirektna. Direktna je kada ženka zareže zdrave i sočne plodove i napada u trenutku prije i tijekom berbe plodova i to je period kada je otežano suzbijanje ove štetočine«, kaže naša sugovornica.

Pojašnjava da ženka polaže jaja u plod iz kojih se legu ličinke i one se hrane plodom.

»Takvi plodovi propadaju i gube tržišnu vrijednost. Indirektno, oštećujući plod, otvara se mogućnost za dalju infekciju biljke. Gubici mogu biti i 100 posto.«

Korištenje insekticida može biti efikasno, ali se nikako ne preporučuje u vrijeme zrenja, pa je jedna od metoda da se u voćnjacima postave prirodni preparati i zamke. Jedna od najpopularnijih metoda u suzbijanju odraslih jedinki je upotreba prirodnih klopki. Klopke s octom ili vino s dodatkom deterdženta za posuđe mogu privući i utopiti odrasle mušice. Postavljanje ovih klopki u voćnjake može pomoći u smanjenju broja odraslih jedinki i umanjiti broj položenih jaja.

Izlovljavanje pomoću klopki

Klopka se koristi za masovno izlovljavanje odraslih jedinki ovog štetnika i to je mirisni atraktant jer predstavlja smjesu nekoliko komponenti.

»Prvo se ulije 200 ml crnog vina, zatim se dodaje isto toliko octa i na kraju nekoliko kapi deterdženta za posuđe. Sve ovo se može miješati u običnoj plastičnoj boci i poljoprivredni proizvođači mogu to sami učiniti. Tako pripremljena mješavina se nosi u nasad maline, kupine, jagode«, objašnjava ona.

Azijska voćna mušica ima visok i kratak reproduktivni ciklus. Ukoliko joj odgovaraju vremenski uvjeti može razviti sedam do 15 generacija. Suzbijanje je otežano, budući da dolazi do preklapanja generacija.

Feromonske klopke su jedna od efikasnih metoda za praćenje i smanjenje populacije. One koriste mirisne signale koji privlače mušice, omogućavajući njihovo hvatanje i smanjenje brojnosti. Osim toga, upotreba prirodnih insekticida na bazi biljnih ekstrakata, kao što su neem ulje i piretrum, također pokazuje dobre rezultate.

Klopke koje se postavljaju u nasadima služe prije svega za izlovljavanje odraslih jedinki. Potrebno je izbušiti manje rupe kroz koje će mušice ulaziti, ali i napraviti jedan veći otvor kroz koji će se širiti mirisi. Taj otvor treba zaštititi gazom da ne bi ulazili krupniji insekti.«

Sadržaj lovne klopke se mijenja poslije sedam dana i laboratorijski se potvrđuje prisustvo štetnika.

»Samo vizualnim promatranjem teško je utvrditi njeno postojanje«, navodi Radovanović.

Dodaje da nasade koji se ne koriste i ne obrađuju treba također ukloniti.

»Vrlo su važne preventivne i higijenske mjere kao što je uklanjanje i uništavanje zaraženih plodova, ali je potrebno ukloniti i prezrele i trule plodove s biljke. Također, treba uništavati i korovske biljke koje mogu biti domaćini ovoj štetočini, a koje se nalaze u blizini parcela.«

Piše: SANJA DOVEČER/ AGROKLUB