Urod maslina bi ove jeseni mogao biti zadovoljavajući

Vrijeme je promjenjivo, rekli bi red kiše, red sunca. Početkom tjedna palo je gotovo 20 litara oborina po četvornom metru. Nitko ne pamti da se krumpir u Ravnim kotarima nije uopće morao zalijevati.

– Ima dovoljno vlage, ali i peronospore, govori Joso iz Suhovara koji je na brzinu skočio u dućan da obavi spizu i popije svoje jutarnje pivo.

Završila je cvatnja dviju najvažnijih poljoprivrednih kultura u Dalmaciji. Naravno riječ je o maslini i vinovoj lozi pa je red da se sazna prva ocjena o mogućem prinosu. Do berbe je još daleko i na tom putu su brojne prepreke, ali, kako reče naš uzorni maslinar Nedjeljko iz Briševa »Ako maslina cvate, možeš se nečem nadati, ali ukoliko ne cvate ne možeš se ničem«.

Ili kako kaže Šime koji je također svratio u dućan da obavi spizu i čuje novosti, jer ispred dućana je bolje nego biti na Facebooku »Cvit masline je hirovit kao žena, nikad ne znaš što će biti na kraju.«

Biti ispred dućana bez kuma Ante isto je kao biti u Vatikanu, a ne vidjeti Papu. Završio je Ante poslove rezidbe maslina i navrtanja, pa je uhvatio malo vremena za druženje ispred dućana.

Trešnje stradale od velike vlage

– Bit će malo više slobodnog vremena jer od berbe trešanja neće biti gotovo ništa. Rane sorte trešanja stradale su od velikih kiša, a kasne pate. Ukoliko ne popucaju od ove zadnje kiše, nešto će dati. Nije samo kod mene loše, eno u Trljugama u nasadu od stotinu ranih trešanja čovjek ih nije ubrao jednu sprtu.

Prošle godine stradale su zbog soli i mraza, a ove godine zbog velike vlage. Vlasnik tog nasada je rekao da će u njemu raditi pila jer bolje ih iskrčiti nego na njih trošiti, pojašnjava Ante koji predlaže da odemo u njegov maslinik da procijenimo oplodnju.

Stablo masline u punoj rodnosti ima oko 500.000 cvjetova, a samo 10 – 15 posto cvjetova od tog broja zametne plod, a svega 1-2 posto ostane na stablu do trenutka berbe. Pravilo dobiveno brojnim istraživanjima je da jedan posto normalno razvijenih plodova od ukupnog broja cvjetova zadovoljava ekonomski isplativi urod.

Cvatnja masline traje od 10 do 20 dana i o kvaliteti cvatnje zavisi rod u tekućoj godini. Optimalne temperature zraka tijekom cvatnje su od 20°C do 27°C. Više i niže temperature zraka uzrokuju slabije klijanje polena. Velika relativna vlažnost zraka isto tako ometa normalno odvijanje oprašivanja i oplodnje.

U doba cvatnje nisu poželjni jaki suhi vjetrovi (bura), niti jaki vlažni vjetrovi (jugo). I suhi i vlažni vjetar ometa normalno prijanjanje peluda na njušku tučka te njegovo klijanje. Poželjno je suho, mirno vrijeme s laganim povjetarcem.

Osim ekoloških čimbenika na kvalitetu cvatnje, oprašivanje i oplodnju presudan utjecaj ima ishranjenost stabala. Stabla koja su slabo ishranjena imaju slabiju cvatnju i slabije zametanje plodova.

Vremenski uvjeti nenaklonjeni maslini

Ovo proljeće malo od navedenog išlo je u prilog maslini. Sitni plodovi su različite veličine ovisno o položaju na stablu i sorti. Većina sorti oplodila se prosječno ili manje od prosjeka i ukoliko ostanu povoljni agro klimatski uvjeti i sve agro mjere se obave pravovremeno, urod bi mogao biti zadovoljavajući znajući da je prošle godine maslina prerodila.

Ostavljam Antu i krećem prema Gorici i Raštanima. Treba vidjeti koje su aktivnosti u polju, iako je sve manje obrađenog poljoprivrednog zemljišta.

Nisu korona, rat u Ukrajini i preferiranje domaćih proizvoda od strane potrošača fascinirali proizvođače da povećaju proizvodnju povrća kao kod onih u virovitičkom kraju gdje je povrća ovog proljeća posađeno gotovo duplo više nego prijašnjih godina. Kao gotovo nezamislivo za to područje počeo je masovni uzgoj blitve. Samo na OPG-u Ana- Marija Čajkulić ovog proljeća su posijali blitvu na površini od tri hektara.

Na ravnokotarskim poljima sve je manje povrća, ali izgleda da krumpir još uvijek drži primat. Njegova sadnja započela je početkom ožujka, tako da su se prvi ravnokotarski krumpiri počeli vaditi ili će njihovo vađenje uslijediti za nekoliko dana. Staro je pravilo da se po završetku cvatnje krumpir može vaditi i prodavati kao mladi krumpir. U tehnološkoj zriobi je kada padne cima. Upravo ovih dana većina ravnokotarskog krumpira je u punoj cvatnji.

Nakon maslina, vinova loza je druga poljoprivredna kultura po rasprostranjenosti u Dalmaciji. Hladnoća tijekom veljače nije na njoj ostavila posljedice, a vremenske prilike tijekom dosadašnjeg perioda išle su joj na ruku. Jedini problem bili su korovi i bolesti zbog čestih i obilnih kiša. Tijekom cvatnje vrijeme je bilo samo takvo kakvo se može poželjeti.

Odlične trave ima u izobilju

Staro je vinogradarsko pravilo da se tijekom cvatnje u vinograd ne ulazi, a pogotovo da se u njemu nešto radi. Sve treba obaviti prije cvatnje i nastaviti s poslovima odmah po završetku cvatnje. Poslova ovih dana u vinogradu ima preko glave. Prvo treba pokidati zaperke, zatim uvući lozu u armaturnu žicu i obaviti zaštitu od najvažnijih bolesti, plamenjače i pepelnice.

– Meteorolozi najavljuju povremene pljuskove, a nakon pljuskova sigurno će zapuhati bura, a to su idealni uvjeti za razvoj plamenjače i pepelnice, pojašnjava Vlade, vinogradar iz Gorice.

Žitarice s ravnokotarskih polja gotovo se nestale, ali livada je svakim danom sve više. Nađe se tu i pokoja površina posijana lucernom jer nema bolje krme od lucerne za ishranu stoke. Vrijeme je idealno za njihovu košnju i sušenje sijena. Proljeće je bilo kišovito i trave odlične kvalitete ima u izobilju.

– Livade treba kositi kada trava počinje cvasti, a to je upravo ovih dana, pojašnjava mladi stočar Bobo iz Galovca i nastavlja.

– Visoke temperature i niska vlaga zraka omogućuju brzo sušenje trave, ali nažalost takvih dana je ovog proljeća malo. Od košnje do baliranja mora proći manje od tri dana, a to je optimalno da se dobije kvalitetno sijeno. Važno je da sijeno koje se suši ne pokisne, a baliranje treba obavljati u jutarnjim satima kada je sijeno vlažno. Previše suho sijeno teško se balira i kod takvog sijena su bale rastresite i lako se raspadaju, saznajemo u kratkom tečaju o spremanju sijena.

Osim u Ravnim kotarima Bobina obitelj ima livade i u Bukovici gdje im je farma koza. Tamo također ima sijena u izobilju, tako da će ga dovoljno spremiti za zimu. Osim toga trave je dovoljno na pašnjacima, tako da je stoku do sada trebalo malo ili nikako prihranjivati sijenom.