Treba što prije obaviti zaštitu maslina od bolesti paunovo oko

Ove godine blagdan svetog Josipa i kalendarsko proljeće stigli su isti dan, 20. ožujka. Iako je svima znano da blagdan svetog Josipa pada 19. ožujka, ove godine slavi se iznimno dan kasnije. Razlog tome jest da uobičajeni datum slavlja Josipova ove godine pada na četvrtu korizmenu nedjelju koja »ima prednost«.

Prema Općoj uredbi o liturgijskoj godini i kalendaru, u kojoj su navedeni stupnjevi liturgijskih slavlja, stoji da Dan Gospodnji ustupa svoje slavlje samo svetkovinama i Gospodnjim blagdanima.

Od Josipovog duljina dana i noći se izjednačila, dnevne temperature premašuju 15 stupnjeva Celzijusa i počinju intenzivni poljoprivredni radovi. Pojava mrazeva je sve rjeđa, ali je nikako ne smijemo isključiti. Vrijeme je više nego primjereno proljeću. Druga marčana bura nakratko je prekinula poljodjelce u njihovim poslovima, ali dolaze dani pogodni za rad na otvorenom.

Više dnevnog svjetla

– Uskoro se pomiče sat jedan sat naprijed, pa će biti dnevnog svjetla i previše, govori Šiša iz Suhovara koji je ovih dana zauzet cijepljenjem voća.

– Treba navrnuti po koju voćku u vlastitom vrtlu, ali također i prijateljima, priča Šiša kojeg smo zamolili da nam pokaže pravilno cijepljenje voćaka. Dodao je kako nema puno vremena za pokazati kako se to radi jer ostalo je malo dana za taj posao. Vegetacija je krenula i upravo je to vrijeme kada je najbolje cijepiti voćke na klin kako to Šiša radi.

– Nakon svetog Josipa s cijepljenjem je gotovo za ovu godinu, pojašnjava Šiša.

Pitao sam Šišu bi li htio pojasniti čitateljima Plodova kako se to radi. Umjesto odgovora Šiša se prihvaća posla na voćki u svojem dvorištu.

– Prvo trebaš odabrati granu na koju će se cijepiti. Zatim je odrežeš oštrim škarama.Odrezano, dakako, baciš jer će se cijepiti na ono što je ostalo na voćki. Zatim odabereš plemku sorte koju želiš imati umjesto prijašnje.

Kod izbora mora se voditi briga da je plemka tanja ili jednake debljine podloge. Nakon toga plemku koja ima dva pupa na donjem kraju oštrim nožem stanjiš u klin, govori Šiša i radi radnju.

– Kada je posao s plemkom gotov podloga odozgo prema dolje prereže se oštrim nožem po sredini do dubine koliko smo stanjili plemku u klin. Nakon toga plemka se umetne u procjep i sve dobro stegne PVC vezivom ili električarskom trakom. Ukoliko je rana na podlozi velika, sve se zamaže voćarskim voskom, priča Šiša završavajući posao cijepljenja.

Vezivanje lucnjeva

Vinogradari imaju također pune ruke posla. Vinova loza krenula je s vegetacijom, postala je savitljiva i potrebno je obaviti vezanje lucnjeva. Rezidba se, uz klasičan rez vinove loze na kordonac introducirane sorte sitnog grozda, kao što su Merlot i Cabernet sauvignon, obavlja i na lucnjeve koji se moraju vezati.

– Vezanje lucnjeva najbolje je obavljati u paru, govori Brane vinogradar iz Novigrada. Dok jedan savija lucanj, drugi ga veže za armaturnu žicu.

– U ovom poslu treba biti strpljiv jer lako dolazi do pucanja lucnjeva, upozorava Ivan Kolenko, vinogradar s Bilogore kojeg sam posjetio prošlog vikenda.

Izgleda da maslinara ima toliko koliko i teorija rezidbe. Prepuni su portali fotografija orezanih maslina i uputa kako rezidbu obaviti. Svaki maslinar, dakako, najbolje zna taj posao jer rezidbom se značajno određuje urod i produktivni vijek masline.

Ipak jedno pravilo u rezidbi nikako ne smije se zaboraviti, a ono glasi, »bolja je loše orezana maslina nego ona koja nije orezana nikako«.

Zbog klimatskih promjena i iznadprosječno toplih zima maslinari se umjesto jesensko – zimske gnojidbe odlučuju za ranoproljetnu. Za proljetnu gnojidbu treba rabiti lako topiva gnojiva i po mogućnosti ih uraditi u tlo. Ukoliko se u masliniku tlo ne obrađuje, gnojivo treba razbacati pred kišu.

Kiša idealna za pojavu bolesti

Kiša koja je pala i nadolazeće visoke temperature bit će idealno vrijeme za pojavu bolesti paunovo oko na maslinama. Zbog toga dragi maslinari potrebno je u što kraćem roku obaviti zaštitu maslina od ove opake bolesti. Prvenstveno treba zaštitnim sredstvima prskati autohtonu sortu Oblica koja je osjetljiva na ovu bolest.

U nasadima maslina gljivica je prisutna tijekom cijele godine. Prezimljuje u krošnji masline ili na tlu u zaraženom lišću. Sa zaraženih listova bolest se širi u razdoblju kišnog i vjetrovitog vremena. U jesen, u razdoblju od rujna do studenoga, kada je brojnost rasplodnog tijela uzročnika bolesti najveća, obično nastaju prve zaraze.

Velika brojnost rasplodnih tijela osigurava mogućnost zaraze kroz cijelu godinu uz dovoljnu količinu vlage i temperature od 8 do 24 stupnja Celzijusa.

U našim klimatskim uvjetima jedino u ljetnom razdoblju, kada su temperature izuzetno visoke, ne postoji mogućnost zaraze.

Gljivica prodire ispod površine lista te se širi u stanice i između njih. Tu se hrani te izlučuje toksine koji ometaju stvaranje škroba koji je neophodan za normalne funkcije biljke. U proljeće, kada temperature porastu, pojavljuju se prvi znaci bolesti na listovima i oni počinju otpadati.

U travnju i svibnju, u razdoblju kišnog vremena, kada nastupaju veće temperature, dolazi do najvećeg opadanja lišća jer opadaju i novozaraženi listovi. U slučaju jake jesenske, a potom i proljetne zaraze lišće masovno opada, što utječe na rodnost masline u toj godini.

Naime, listovi opadaju nakon formiranja cvjetnih pupova, nema ih dovoljno za ishranu cvjetnih resa, pa one kržljaju i ne daju plod.

Prskanjem protiv bolesti i štetnika naši maslinari obično zajedno rabe folijarna gnojiva. To je dobro odluka, ali danas postoji velik izbor folijarnih gnojiva i treba koristiti ono koje po sastavu zadovoljava fazu rasta i razvoja masline, a ne univerzalno.

Upravo sada prije početka vegetacije treba rabiti folijarno gnojivo koje sadrži dušik, bor i fosfor. Uz hranjiva maslina u ovoj fazi odlično reagira na biostimulatore koji stimuliraju razvoj cvjetnih pupoljaka.

Vrlo važno bilo je folijarno prihraniti maslinu nakon berbe, što se poklapa sa zaštitom protiv bolesti paunovo oko, jer tada je gladna zbog toga što je potrošila zalihe za donošenje ploda u sljedećoj vegetaciji.