Promjenjive vremenske prilike pogoduju bolestima vinograda

Promjenjive vremenske prilike zadaju sve više briga poljoprivrednicima. Gotovo svakodnevno treba obilaziti usjeve, nasade voća, vinograde i maslinike, budući da neki problem iskrsne kada se čovjek najmanje nada. Osobito kada možemo za vremenske prilike slikovito reći da imamo red sunčanih dana, pa red oborina. Upravo takve vremenske prilike pogoduju razvoju brojnih bolesti i štetnika.

Ovih dana najviše problema imaju maslinari i vinogradari. Maslina se dobro oplodila i kada pomisliš da će do berbe sve proteći bez problema, evo nezgode. Novopečeni maslinar Hrvoje, koji je na Bilom brigu od oca Tončija preuzeo brigu o obiteljskom masliniku šalje nam fotografiju, a zatim u panici pita zbog čega je maslinama iz čistog mira požutio list. Tražeći odgovor na ovo pitanje Hrvoje se informirao na raznim maslinarskim portalima. Ne zna kako bi objasnio svojem ocu da se što dogodi njihovim maslinama. Na portalima se mogu pronaći brojni savjeti i mišljenja maslinara svakojakih profila. Još da se oglasi ona mala iz Splita što je željela ući u Hrvatski sabor i tada bi informacije bile kompletne.

Olovna bolest

Govori nam maslinar Hrvoje kako list na maslinama najviše žuti kod introduciranih sorti. Riječ je o olovnoj bolesti maslina. Uzročnik olovne bolesti masline je fitopatogena gljiva Pseudocercospora cladosporioides. Simptomi napada na listovima su sljedeći.

U početku je boja listova zelenkasta, zatim počinje žutjeti, a lišće postupno otpada. U početku se zelene, nepravilno razmještene mrlje mogu pronaći na naličju požutjelih listova. Listovi koji otpadnu na licu poprimaju smeđu boju, a naličje im postaje sivo.

Sredstva koja se koriste za suzbijanje paunovog oka ujedno djeluju na smanjenje olovne bolesti. Suoby i Nativo zaustavljaju širenje bolesti na već zaraženim listovima, imaju sistemično djelovanje i dohvaćaju gljivicu koja se razvija unutar lista. Dobra su mjera za očuvanje funkcije bolesnih listova, dok ne izrastu novi, budući da bi prskanje bakrenim preparatima izazvalo njihovo brzo opadanje.

Cvatnja vinograda je završila i vinogradari različitim optimizmom čekaju jamatvu. Vlade iz Gorice je više nego zadovoljan kako mu je ponio vinograd.

– Morat ću obaviti zelenu berbu krajem srpnja, budući da bi, prema sadašnjoj procjeni, prinosi bili vrlo visoki, a s visokim prinosima opada kvaliteta, odnosno količina sladora u grožđu, priča Vlade.

Zelena berba vinograda

Zelena berba najčešće se primjenjuje radi rasterećenja obilnog uroda i potpunijeg dozrijevanja. Od velike je važnosti napomenuti da se najprije uklanjaju sitni i slabo razvijeni grozdovi, te oni koji se nalaze u sredini zelene mase trsa. Grozdovi koji neće dati zadovoljavajuću kakvoću, a mogu se uklanjati su dobro razvijeni grozdovi, ako je broj grozdova na trsu još uvijek prevelik. Na mladici se najčešće ostavlja po jedan, eventualno dva grozda.

Promjenjive vremenske prilike pogoduju bolestima vinograda. Dvije su najopasnije bolesti vinograda plamenjača i pepelnica, lug. I dok plamenjaču rješavamo relativno lako, za lug se nikada ne zna kada će se pojaviti i iznenaditi i najiskusnije vinogradare.

Štete od pepelnice postale su češće od šteta prouzročenih plamenjačom, napose na osjetljivim sortama vinove loze. Pepelnica vinove loze može se razviti tijekom srpnja i kolovoza u toj mjeri da ozbiljno ugrozi prinos i kakvoću prinosa. Vruća razdoblja tijekom ljeta mogu se činiti nepovoljnima za razvoj biljnih bolesti, no sparno vrijeme, jutarnja rosa, česte kratke oborine, ljetni pljuskovi i niže noćne temperature mogu biti vrlo povoljne za razvoj pepelnice.

Za razliku od plamenjače, pepelnica vinove loze može se dobro razvijati i ako biljni organi nisu vlažni. Stoga je tijekom ljeta potrebno nastaviti sa zaštitom vinove loze od pepelnice. Ovisno o lokalitetu, položaju, sorti i vremenskim prilikama, u praksi se od sredine lipnja do početka kolovoza vinova loza tretira još dva do četiri puta protiv pepelnice.

U Hrvatskoj je registriran velik broj sredstava za suzbijanje pepelnice na vinovoj lozi. Velik dio tih sredstava sadrži sistemične i lokalno sistemične aktivne tvari, često u kombinacijama. Kod primjene fungicida posebno je važno voditi računa o razmacima između njihovih primjena. Ako se u vinogradu uoče znakovi pepelnice na grozdovima, preporučljivo je da razmak između tretiranja bude osam do 10 dana. Takvi razmaci između primjena prikladni su i za fungicide s površinskim djelovanjem, poput pripravaka koji sadrže sumpor. Razmaci od 10 do 14 dana prikladni su za većinu sistemičnih fungicida u nasadima gdje nema simptoma.

Rezistentnost na fungicide

Pri suzbijanju pepelnice vinove loze potrebno je voditi računa o mogućoj pojavi smanjene osjetljivosti ili rezistentnosti gljive uzročnika bolesti na neke fungicide. Gljiva Erysiphe necator, uzročnik pepelnice, ubraja se u biljne parazite kod kojih postoji visok rizik od pojave rezistentnosti. Smanjena osjetljivost ili rezistentnost na fungicide očituje se u slabijem djelovanju nekih sredstava za zaštitu bilja. Kod strategije sprječavanja rezistentnosti ključno je izmjenjivati sredstva koja sadrže različite aktivne tvari različitog mehanizma djelovanja. Ako je tijekom proteklih sezona uočen pad učinkovitosti nekih sredstava na pepelnicu vinove loze, takva sredstva preporučljivo je u programu zaštite zamijeniti s drugim sredstvima koja sadrže aktivne tvari drugačijeg mehanizma djelovanja. Povećanje količine (doze) sredstava izvan onih propisanih, osim što zakonski nije dozvoljeno, može samo potaknuti daljnji razvoj rezistentnosti.

Vrlo efikasan način suzbijanja pepelnice je sumporenje vinograda, ali tu mjeru većina vinogradara je odbacila. Sumporenje nije lagan posao. Sumporni cvijet koji se za tu namjenu rabi grize za oči, ulazi u kožu i na tijelu se zadržava miris sumpora nekoliko dana.

Sumporenje se treba obaviti u ranim jutarnjim satima ili u večernjim satima prije mraka. Sumpori se u zoni grožđa, tako da dio sumpornog cvijeta pada na tlo ispod čokota gdje obitava gljiva.

U pravilu treba sumporiti četiri puta godišnje u sljedećim fazama rasta i razvoja vinove loze, u fazi otvaranja pupova, pred cvatnju, nakon cvatnje i u fazi zatvaranja grozdova. Uz malo truda i mirisanja po sumporu ovu mjeru zaštite od pepelnice treba provoditi osobito u vinogradima Dalmacije.