Foto: FARMING.ORG.UA
Kako bi u narednoj godini imali obiman, zdrav i kvalitetan prinos, poljoprivrednim proizvođačima preporučuje se da na parcelama obave jesensku gnojidbu tla. Postotak pojedinih makro i mikro elemenata ovisi o postojećem stanju na parceli, stoga se savjetuje prethodno obavljanje analize tla.
U skladu s njenim rezultatima određuje se optimalna osnovna gnojidba.
Prihvatljiv je i način da se u jesenskoj fazi mirovanja doda jedna, u praksi uobičajena, formulacija namijenjena pojedinim vrstama tla, odnosno pojedinim vrstama proizvodnje, s tim da se analiza obavi početkom vegetacije te da se na temelju ove analize provedu korekcije odnosno dopune prihrane, navode iz Savjetodavne službe FBiH.
»Ova druga opcija je čak i prihvatljivija, s obzirom na to da su neka gnojiva, poput dušika, lako topiva i njihovo dodavanje u jesen bio bi čisti gubitak, budući da bi do početka vegetacije u velikom postotku bila isprana s parcele, pa čak i u slučaju kad se radi o sporo topivim gnojivima«, pojašnjavaju savjetodavci, istaknuvši kako je uobičajena količina nekih ustaljenih formulacija 400-600 kg/ha.
Napominju da se radi o grubo određenoj količini, koja će biti korigirana nakon analize tla u proljeće, a sve u ovisnosti o vrsti proizvodnje.
Analiza tla je obvezna mjera u sustavima integrirane i ekološke proizvodnje. Njome se, na osnovu više različitih kemijskih postupaka utvrđuje kako razina hranjivih elemenata u uzorku tla, tako i njegova kemijsko-fizikalno-biološka svojstva značajna za ishranu bilja.
»Rezultati analize tla daju odgovor na pitanje treba li obaviti gnojidbu određene kulture, kojim gnojivom i u kojoj količini. Nadalje, ona može ukazati na probleme koji se javljaju pri uzgoju uslijed nepovoljne reakcije tla, nakupljanja vodotopivih soli ili određenih hranjiva.«
Što se tiče organske komponente hranjiva, tu se preporučuje obični zreli stajnjak u količini 25 t/ha svake treće godine, ili peletirani u količini od 500-700 kg/ha svake godine. I jedna i druga opcija su dobar izbor, ali svaka od njih ima svojih prednosti i nedostataka.
»Stajnjak je bogat mikro-organizmima koji pozitivno utječu na sve procese u tlu. U tome je praktično nezamjenjiv. Spomenuti mikro-organizmi utječu na stvaranje humusa od ostataka svih organskih tvari u tlu, od otpalog lišća, zaoranih korova, zelene gnojidbe, pa nadalje«, kažu savjetodavci, navodeći i da peletirano gnojivo ima prednost manje količine po jedinici površine, lakšeg distribuiranja, sterilnosti (ne sadrži sjemenke korova) i lakše dostupnosti na tržištu.
najnovije
najčitanije
Svijet
UMJETNA INTELIGENCIJA
Razvijen novi AI model može obraditi pet bilijuna podataka u jednom upitu
Hrvatska
MINISTRICA
Obuljen Koržinek: Publika odazivom prepoznala umjetničku izvrsnost Igara
Zadar
PREGLED DANA
PET VIJESTI DANA Utorak u znaku velikih gužvi
Hrvatska
AFERA NAKAZE
Anna Dujić na suđenju odbacila optužbe zbog prijetnje i prisile prema policajki
Nogomet
hrvatska jedinica
Livaković sletio u Barcelonu na potpisivanje ugovora
Zadar & Županija
oproštaji
Tuga u Zadru za 18-godišnjim Antom: “Sada je nažalost zaspao zauvijek“
Zadar
SVI SU NA CESTI!
GUŽVE SU OGROMNE! Kiša zakomplicirala promet diljem Zadra! ‘Ljudi, je li problem…’
Crna Kronika
na a1
NESREĆA KOD NADINA! Audijem probio staklo i uletio u kafić u odmorištu na A1
Županija
PRITISAK NA PROMET
Rotor riješio ‘križanje smrti’, ali pritisak je još uvijek tu: ‘To je more vozila!’
Zadar
TRAGEDIJA