Ograničena uporaba glifostata i uvedene kompenzacijske mjere za poljoprivrednike

Na prijedlog predsjednice Odbora za poljoprivredu, Marijane Petir, Odbor za poljoprivredu je Hrvatskom saboru uputio, a Hrvatski sabor ovoga tjedna jednoglasno prihvatio zaključke, kojima bi se u budućnosti ograničila uporaba glifosata, kao aktivne tvari u sredstvima za zaštitu bilja i uvele kompenzacijske mjere za poljoprivrednike.

– Kao zastupnica u Europskom parlamentu bila sam među onim zastupnicima koji su uputili prigovor na prijedlog Europske komisije da se produži odobrenje za herbicide na bazi glifosata na deset godina, kojom prilikom smo od Komisije zatražili da u roku od dvije godine razvije zamjensku aktivnu tvar koja bi bila manje štetna prema okolišu i ljudskom zdravlju, a koja bi jednako učinkovito suzbijala štetnike kao i glifosat, istaknula je Petir.

Kompromisno rješenje

Tada je izglasano kompromisno rješenje u kojem je odobrenje korištenja glifosata produženo na pet godina, do prosinca 2022. godine. Komisija je unatoč protivljenju nekih država članica, među kojima je bila i Hrvatska, produžila odobrenje za korištenje herbicida na bazi glifosata u Uniji do 15. prosinca 2023. godine.

Za srpanj ove godine najavljeni su zaključci EFSE, o kojima će ovisiti i mogućnost ponovnog odobravanja ili ne odobravanja sredstava za zaštitu bilja na bazi glifosata. U tom smislu i neke države članice ograničavaju registraciju ovih sredstava za zaštitu bilja, pa Francuska ima samo 22 sredstva za zaštitu bilja na osnovi glifosata, dok ih je prije bilo više od 100, Njemačka 58, Hrvatska 22, a Republika Austrija ima trenutno registrirana 23 sredstva za zaštitu bilja na bazi glifosata.

Ključno je naglasiti i da su sve države članice EU-a dužne ograničavati uporabu sredstava za zaštitu bilja na osnovi glifosata te drugih aktivnih tvari sukladno ograničenjima koja su propisana u propisima o održivoj uporabi pesticida.

– Tako je i Hrvatska prošle godine donijela Zakon o održivoj uporabi pesticida kojim se na temelju članka 70. zabranjuje uporaba svih kemijskih sredstava za zaštitu bilja, sukladno čemu su i sredstva za zaštitu bilja na osnovi glifosata zabranjena i to na svim javnim površinama koja koristi šira javnost ili osjetljive skupine kao što su javne zelene površine, uključujući i javne vrtove i parkove, sportske i rekreacijske tereni, školska i dječja igrališta, područja u neposrednoj blizini zdravstvenih objekata, različita urbana područja, područja ekološke mreže Natura 2000, parkovi prirode, podsjetila je Petir.

Kompenzacija

Ovime smo u potpunosti zabranili korištenje glifosata na javnim površinama, no korištenje u poljoprivrednoj proizvodnji u svim državama članicama je i dalje dopušteno jer poljoprivrednici smatraju glifosat jednim od najučinkovitijih sredstava u borbi protiv korova i protive se njegovoj zabrani.

Petir je rekla da je zbog toga važno pronaći zamjensku tvar za zaštitu bilja koja će biti manje štetna za okoliš i ljudsko zdravlje, ali i osigurati kompenzacijsku potporu kojom ćemo obeštetiti one poljoprivrednike koji odluče prestati koristiti sredstava za zaštitu bilja na bazi glifosata.

– Ovom potporom potaknuli bismo poljoprivrednike na napuštanje uporabe glifosata, a dugoročno bismo smanjili njegov negativan utjecaj na okoliš i bioraznolikost, pa time i pozitivno djelovali na održivost naših tala, kao osnovnog resursa za proizvodnju hrane, rekla je Petir.

Primjerice Francuska je za svoje poljoprivrednike, korištenjem sredstava iz mjere državne potpore u kriznim situacijama za potporu gospodarstvu nakon ruske agresije na Ukrajinu, ugradila i potporu za poljoprivredne proizvođače koji prestanu koristiti glifosat, te na taj način daje doprinos smanjenju njegove uporabe.

– To je razlog zbog kojega sam predložila da Hrvatski sabor usvoji zaključke kojima bi pozvao Ministarstvo poljoprivrede na komunikaciju s Europskom komisijom po pitanju kompenzacije/subvencija za poljoprivrednike koji prestanu koristiti sredstva za zaštitu bilja na bazi glifosata, uzimajući pri tome u obzir kako je važno potaknuti Europsku komisiju da kroz istraživanja i razvoj pronađe alternativu za ovu vrstu sredstava za zaštitu bilja, tj. zamjensku aktivnu tvar koja će za prirodu, okoliš i zdravlje ljudi i životinja biti sigurnija i manje škodljiva, a jednako učinkovita u zaštiti bilja i poljoprivrednoj proizvodnji, zaključila je Petir.