Nedjelja, 21. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

15 C°

RAVNI KOTARI

Obitelj Kušen iz Kožlovca prilagodila proizvodnju povrća klimatskim promjenama

Autor: Marijan Tomac

11.05.2023. 15:50
Obitelj Kušen iz Kožlovca prilagodila proizvodnju povrća klimatskim promjenama

Foto: Marijan Tomac



Klimatske promjene, globalno zagrijavanje i ostalo što je izvan kontrole poljoprivrednika, sve su prisutnije. Zbog toga treba se prilagoditi novonastalim prilikama i agrotehničke mjere usmjeriti u tom pravcu. U proizvodnji povrća kombinacija plastenika i proizvodnje na otvorenom postaje sve prisutnija. Ovakav način proizvodnje postao je gotovo masovan u virovitičkom kraju, ali nalazi svoje poklonike i u Ravnim kotarima.


Iz Zagreba u Kožlovac


Saša Kušen iz Kožlovca uvidio je da ovaj način proizvodnje daje puno bolje rezultate prvenstveno što se proizvodnja odvija na daleko manjim površinama u veće prinose i bolju kvalitetu proizvoda. Zanimljiva je priča obitelji Kušan.


Saša je imao dobar, ali stresan posao u Zagrebu koji je napustio prije četiri godine i nastanio se za stalno u Kožlovcu. Njegovi roditelji Boris i Sanja fakultetski obrazovane osobe također su 2004. godine napustili posao u Zagrebu i doselili na obiteljski posjed u Kožlovac gdje su započeli novi život.




– Nakon više godina provedenih na prvoj liniji obrane kao hrvatski branitelj našao sam u poljoprivredi mir i novi početak, govori Boris koji je sinu podrška kako radom tako i iskustvom.



Saša, koji je preuzeo ulogu nositelja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, vrlo brzo je uvidio dvije stvari. Prva je da mora imati sigurnog otkupljivača svojih proizvoda kojeg je našao u jednom našem trgovačkom lancu.


– Druga stvar je da proizvodnju koncipiram tako da najveći dio poslova možemo obaviti mi članovi OPG-a, jer danas je postao najveći problem radna snaga. Manje površine, veći prinos i kakvoća naš je moto u proizvodnji, govori Saša.


Klimatske promjene


– Problem s čestim i nenadanim klimatskim promjenama i nepogodama gotovo su u posljednjih nekoliko godina postali pravilo na našem području. Mojim roditeljima cjelogodišnji trud znao je nestati u nekoliko minuta i zbog toga smo se odlučili da dio proizvodnje se odvija u zatvorenim uvjetima – plastenicima.


Prije dvije godine podigli smo 1.000 četvornih metara plastenika u kojima ovih dana sadimo papriku i rajčicu. Neki će reći da je paprika i rajčica u plasteniku trebala biti posađena prije mjesec i više dana, ali mi smo brali prošlogodišnju papriku sve do polovice ožujka.



Osim postojećih plastenika planiramo podignuti novih 1.000 četvornih metara čime smatram da je dovoljno uz vanjsku proizvodnju za našu raspoloživu radnu snagu. Naravno, sve ovisi o financijskim prilikama nakon završetka sezone, nastavlja naš sugovornik.


U vanjskoj proizvodnji, kaže Saša, također su se opredijelili za manji broj poljoprivrednih kultura.


– Naša uzdanica je paprika i to nekoliko vrsta. Naš otkupljivač za svoje markete traži ne samo klasičnu papriku u tipu babure, već papriku žute i crvene boje mesa, a naročito rog papriku koja se unazad nekoliko godina proizvodila isključivo u kontinentalnim područjima.


Rog paprika u našem području ranije prispije za berbu, a sve više umjesto za spremanje zimnice koristi se za uporabu u svježem stanju. Ove godine planiramo zasadili papriku na površini oko 1,5 hektara. Sa sadnjom ćemo početi za nekoliko dana kada prođe najavljeni hladni val, jer paprika je osjetljiva na hladnoću pogotovo kada je tek posađena. Naravno, do sadnje moramo postaviti konstrukciju za sjenila.


Prošlo ljeto zbog iznimno visokih temperatura proizvodnja nije bila nimalo lagana. Paprika je dobivala ožegotine od sunca tako da ćemo ove godine iznad polja paprike postaviti mreže za zasjenjivanje. Isti problem imali su proizvođači paprike u virovitičkom kraju. Bojim se, ako se nastave ovakve ekstremne temperature tijekom ljeta, da će vanjska proizvodnja povrća doći pod upitnik, zabrinut je Saša.


Okretanje voćnjaku


Proizvodnja ljetnog povrća na otvorenom je sve teža, što zbog nedostatka radne snage, što zbog ekstremno visokih temperatura i suše tijekom srpnja i kolovoza. Zbog toga Saša Kušen razmišlja okrenuti se proizvodnji voća. Naime Kušeni posjeduju nasad trešanja star 12 godina u kojem raste 860 stabala.



– U nasadu je zastupljeno nekoliko sorata različitih rokova dozrijevanja. Prve trešnje za berbu prispjeti će za nekoliko dana, pojašnjava gospođa Sanja. Doduše, one su sitne i sadrže manje šećera. One prave trešnje početi će se brati za krajem lipnja i tako sve do druge polovice srpnja.


– Sve trešnje prodajemo jednom domaćem trgovinskom lancu, kao i povrće, pa cijene će biti kako oni odrede. Ono što se ovih dana govori da će kilogram domaćih trešanja biti deset i više eura smatram nerealnim. Doduše sve je poskupjelo od repromaterijala do radne snage, ali za kilogram trešanja izdvojiti koliko za kilogram najbolje oborite ribe nije realno, govori gospođa Sanja.


Osim trešanja, Kušeni su počeli s podizanjem nasada smokava.


– Dio sadnica smo kupili, a dio proizvodimo sami. U proizvodnji ćemo imati dvije vrste smokava – dvorodke u kojima dominira sorta Petrovača za prodaju u svježem stanju i jednorodke koje ćemo sušiti gdje prevladava naša domaća sorta Zamorčica. U planu nam je podizanje nasada marelica, ali prije toga potrebno je obaviti analizu tla i savjetovati se sa stručnjacima oko izbora podloga i sorata jer Saša ništa ne prepušta slučaju, pojašnjava Sanja.


Puno je planova i izazova pred ovim mladim poljoprivrednikom. Sve za pohvaliti kada je sve više zapuštenih ravnokotarskih polja i kada se od poljoprivrede bježi kao vrag od tamjana.