Novu maslinarsku godinu treba započeti radovima u masliniku

Nakon nekoliko toplih dana meteorolozi najavljuju zahladnjenje sa snijegom u kontinentalnim i planinskim krajevima. Treba napomenuti da je siječanj bio hladniji nego onaj iz godine prije, ali sve je to u prosjeku. Oborina je bilo daleko manje nego u prosječnim godinama, što je razlog da su obavljeni brojni poljoprivredni radovi.

Više puta smo pisali da je razina poljoprivredne proizvodnje na ravnokotarskim poljima daleko od one prijašnje, osobito voćarska i povrtlarska. Okrenuli su se ljudi nekim drugim, unosnijim i lakšim poslovima, što je i opravdano.

Rad u zemlji nije nimalo lagan i jednostavan, posebice sada kada za poljoprivrednu proizvodnju trebaju solidno znanje i visoka ulaganja, dok radne snage nema niti za lijek.

Dobiveno puno maslinova ulja

Od poljoprivrednih kultura po zasađenim površinama u našem kraju se još uvijek drže vinova loza i masline. Prošla jesen bila je rekordna po urodu maslina, ali ne i po količini ulja. Ipak, ulja ima na sve strane i za njega samo treba pronaći kupce.

Kao u svakom trženju, sve ovisi o odnosu ponude i potražnje, pa tako i cijena ulja. Teško je reći koja bi cijena maslinovog ulja zadovoljila maslinare i kupce.

Ovih dana saznajem da se maslinovo ulje nudi po cijeni od 15 do 30 eura za litru. Vrlo je to širok i zanimljiv raspon. Svi čekaju ljeto i turističku sezonu kako bi počelo prodavati ulje. Ipak, treba naglasiti kako domaći čovjek potroši najveće količine maslinovog ulja.

Ulje će se prodati, ali pred nama je nova maslinarska godina i treba započeti s radovima u masliniku. Prvi posao je pregled maslinika i utvrđivanje ima li zaraze gljivicom paunovo oko. Zarazu paunovim okom u listu maslina može utvrditi svaki maslinar provedbom testa na zarazu paunovim okom.

Za utvrđivanje zaraze uzimaju se uzorci lišća s donjih grana maslina. Potrebno je uzeti oko 200 listova da se dobije reprezentativan uzorak. Vidljive simptome lako je utvrditi po karakterističnim flekama na gornjoj strani lista, ali skrivenu zarazu možemo otkriti »brzom dijagnozom lišća«. Kako bi utvrdili postoji li zaraza moramo uraditi slijedeće.

U 95 grama tople vode zagrijane na 55 do 60 stupnjeva Celzijusa treba otopiti 5 grama natrijeve (Na OH) ili kalijeve (KOH) lužine. Pripremljenu otopinu treba pustiti da se ohladi na sobnoj temperaturi od 20 stupnjeva Celzijusa. U otopinu treba staviti ubrano lišće i ostaviti ga da se moči 25 do 35 minuta.

Ako na gornjoj strani lista zamijetimo jednu ili više tamno-smeđih obrisa pjega, siguran je to znak da je lišće zaraženo gljivicom paunovo oko. Iz dobivenih rezultata izračunava se postotak i donosi se odluka o vremenu suzbijanja paunovog oka.

Uskoro rezidba maslina

Pri spravljanju otopine natrijeve lužine, kaustične sode treba biti oprezan. Soda se sipa polako u ugrijanu vodu pazeći da ne dođe do prskanja, osobito na nepokrivene dijelove tijela. Zbog toga kod pripremanja otopine treba obavezno nositi zaštitne rukavice otporne na kemikalije i štitnik za lice. Za grijanje tekućine treba koristiti posude od metala ili od vatrostalnog stakla.

Pred maslinarima je vrlo važan posao rezidbe. Taj posao značajan broj maslinara ne obavlja sam, već koristi pomoć stručne osobe, rezače. Kvalitetnog rezača sve teže je pronaći, a i njegova dnevnica nije mala, pa svaki maslinar treba dobro promisliti je li sposoban naučiti zanat rezidbe i sam obaviti taj posao.

Rezidba maslina nije Sveto pismo i uz malo truda se može, uz pomoć znalaca, vrlo brzo naučiti.

Potrebno je, dakako, posjedovati osnovno znanje iz maslinarstva, a ta znanja su danas dostupna uz brojnu literaturu i internetske portale. Jer, treba se zapitati kakav je to maslinar koji ne zna obavljati glavne poslove u masliniku, a uz to je najglasniji kada se u društvu ili na društvenim mrežama raspravlja o maslinama.

Danas su prisutni novi trendovi u maslinarstvu. Dva su razloga tome. Prvi su klimatske promjene, a drugi je nedostatak kvalitetne radne snage. Zbog toga se uzgoj maslina treba prilagoditi novonastaloj situaciji. Maslinari se stoga sve više okreću uzgojnom obliku polikonična vaza.

Ovaj uzgojni oblik se sastoji od debla visine jednog metra na kojoj se visini izdvajaju tri skeletne grane prvog reda pod kutom od 40 do 50 stupnjeva, da bi na kraju formiranja oblika polikonične vaze svaka od skeletnih grana poprimila oblik stošca ili piramide.

Masline koje su na rodu vrlo teško je prevesti iz jednog uzgojnog oblika u drugi bez drastičnih rezova. Zbog toga se kod podizanja maslinika treba odlučiti za jedan uzgojni oblik. Kod polikonične vaze na visini od približno jednog metra izabiru se najbolje razvijene grane s idealnim položajem.

Na početku se grane puste da slobodno rastu uspravno, a počinju se otklanjati kasnije. Istovremeno se rezidbom odstranjuju konkurentne grane. Otklonjene ili nagnute grane puštamo da rastu do određene širine, da bi ih kasnije usmjerili uspravno.

Vrhovi narednih skeletnih grana se prorjeđuju radi ograničavanja razvoja vegetacije u tom dijelu krošnje i radi lakšeg razvoja osnovnih skeletnih grana u bazi. Kada skeletne grane dosegnu željenu visinu do četiri metra, razvijenost provodnica vraćamo na nižu, slabije razvijenu postranu granu koja tada poprima ulogu provodnice.

Oblik polikonična vaza

Sekundarne grane koje se razvijaju na primarnim granama u donjem dijelu trebaju na vanjskoj strani biti razvijenije i nalaziti se na odgovarajućoj udaljenosti jedna od druge, da se ne zasjenjuju.

Na unutarnjoj strani skeletnih grana prvog reda razvode se skeletne grane drugog i trećeg reda grananja koja trebaju biti nešto kraće nego na vanjskom dijelu, kako bi sredina krošnje bila bolje osvijetljena. Svaka grana mora biti garnirana prema navedenom opisu ne samo radi postizanja najboljih priroda, nego i zbog ravnomjernog rasta i sklada u razvijenosti krošnje.

Najvažnije kod ovog uzgojnog oblika je održati uspravan rast mladice radi osiguranja jednolične ravnoteže između osnovnih i drugih grana, vodeći računa da se međusobno ne zasjenjuju.

Rezidbom se uvijek odstranjuju izrođene grane i izbojci. Time se utječe na obnavljanje jednogodišnjih izbojaka, a taj se rez u narodu zove »rez na povrat«. Radi mehanizirane berbe valja nastojati da se ojačaju i sekundarne skeletne i tercijarne skeletne grane, a da se odstrane grane visećeg položaja.

Nakon rezidbe ostane, dakako, značajna količina odrezanih grana. Preporučuje se da se sve što je deblje iskoristi za grijanje, roštilj ili slično, a da se tanje grane malčira ili kompostira.

Možda ovo sve izgleda komplicirano, ali brojne radionice koje se organiziraju na našem maslinarskom području prilika su da se s teorije krene u praksu.