Nema radova u polju, ali ima u podrumu i konobi

Dva-tri sunčana dana, a zatim južina i kiša. Raskvašeno tlo onemogućilo je bilo kakvu aktivnost u polju. Dobro bi došlo nekoliko suhih dana s burom da se spremi povrće za prodaju. U polju su preostale kupusnjače, mrkva, peršin i celer, ali od posla gotovo ništa.

– Kelj pupčar, kupus i kelj još kako-tako mogu se ubrati, ali vađenje mrkve nemoguća je misije žali se Joso iz Tinja. Jer što se u polju uradi slijedećih nekoliko dana i gotovo do blagdana Tri kralja. Stari je običaj da se u to vrijeme u polju ne radi, a tko se nije naradio cijele godine neće niti ova dva, tjedna deviza je koje se drži Joso, a i svi poljodjelci Ravnih kotara.

U utorak je bio blagdan Svete Lucije. Sveta Lucija je zaštitnica očiju. Oni kojima trpi vid ili su bolesni na oči često se zavjetuju toj svetici. Na blagdan svete Lucije ne bi trebalo naprezati oči, a tko neće naprezati oči kada Hrvatska igra protiv Argentine.

Sveta Lucija

Uvečer pred svetu Lucu, djeca odlazeći na spavanje, stavljaju pod jastuk čarape jer očekuju da im sveta Luce stavi darove. U neka prijašnja vremena bez trgovinskih lanaca, mobitela i ostalih stvari u čarapi bi osvanula šibica, a dobra bi djeca dobila i suhih smokava, bajama, oraha, jabuka, eventualno i kupovnih slatkiša. Ujutro su djeca međusobno pokazivala što su dobila.

Sveta Luce je svoje darove nekome ostaviti pod jastuk ili u čarapu na prozoru, a nekoga je zaobišla zbog neimaštine. U sirotinjskim se kućama nekada djeci govorilo da je to zbog toga što nisu dobro očistili dimnjak, pa se sveta Luce nije mogla provući s darovima. Danas sve više svetu Luciju zamjenjuje Sveti Nikola donoseći darove, ali djeca najviše vole da im čarape s darovima napune oba sveca.

Ako netko nije posijao pšenicu na dan svete Barbare (4. prosinca), svetog Nikole (6. prosinca) ili dan Marijina Bezgriješna Začeća (8. prosinca), trebao je to učiniti na blagdan svete Lucije (13. prosinca). Predaja kaže da je običaj sijanja pšenice vezan uz bijeg Svete Obitelji.

Kada je Bogorodica, bježeći pred Herodovim vojnicima, zamolila seljaka koji je na njivi sijao pšenicu da kaže progoniteljima kako su tuda prošli, ali onda kad je sijao pšenicu. Kad su progonitelji stigli, pšenica je začudo, izrasla velika i gusta zbog čega su vojnici odustali od daljnje potjere misleći da je to bilo davno.

Također smisao sijanja božićne pšenice je u narodnom vjerovanju da će cijela Nova godina biti uspješnija i plodnija ako pšenica do Božića lijepo zazeleni i bude gusta i visoka U svakom slučaju, sijanje božićne pšenice je lijep običaj kojem se posebno vesele djeca jer od tog dana imaju svaki dan do Božića poseban zadatak – zaliti pšenicu i provjeriti napreduje li dobro.

Drugi pretok

Ako nema radova u polju ima posla u podrumu i konobi. Vrijeme je za drugi pretok mladog vina. Suvremeno vinarstvo je sve više protiv zračenja vina i za što manji broj pretoka. Ovo se danas podudara i s ukusom potrošača, koji žele mlada, svježa i prijatno mirišljiva vina, sa sortnim mirisom, odnosno mirisom grožđa. Vino gubi na kvaliteti kad se previše zrači i previše pretače. Takvo vino brzo gubi sortnu aromu koja je naročito osjetljiva kod nekih sorata.

Drugi pretok treba obaviti zbog taloga koji je u manjoj mjeri stvaran u vinu u tijeku ležanja i njegove izgradnje. U toplijim danima taj talog je potencijalni nosilac kvarenja vina. Drugi pretok je potrebno obaviti i onda kad vino poslije prvog pretoka još nije potpuno čisto i kad u pogledu okusa i mirisa nije došlo do punog izražaja.

Drugo pretakanje se obavlja četiri do šest tjedana nakon prvog, prije nego nastupe topliji dani. Međutim, nije dobro ni prerano početi s drugim pretekom, pogotovo ako čišćenje vina ide sporo. U tom slučaju vino je čisto samo u gornjim slojevima, dok je prema dnu još mutno. Na taj način s preranim pretakanjem vino ostaje mutno.

Uz pretok vina treba obaviti njegovo primjereno sumporenje. Većina ravnokotarskih vinara »starog kova« još uvijek izbjegavaju koristiti sumpor u proizvodnji vina jer smatraju da im od sumpora »puca glava«. Glava ne puca od pravilno dodanog sumpora tijekom procesa proizvodnje i pretoka, već od mišturanog vina sumnjive kakvoće. Vino bi trebalo sadržavati oko 35 miligrama po litri slobodnog sumporovog dioksida (SO2) što ga čini stabilnim i čuva tijekom njegovog daljnjeg procesa njegovanja.

Ako se primijeti da vino ima neku manu ili možda bolest potrebno je uzorak takvog vina odnesti na analizu u laboratorij Sveučilišta u Zadru gdje će vrlo stručno ispitati vino i dati preporuko što s njime uraditi u daljnjem procesu čuvanja i korištenja. Treba imati na umu da do sljedeće berbe ima još oho, ho vremena.