Na vinskim kartama valjalo bi imati vina bijelih sorti zadarske regije

U prošloj kolumni pisali smo o potencijalu crnih sorti na zadarskom području, no nepravedno bi bilo izostaviti bijele sorte, posebice s obzirom na rezultate koje neke bijele sorte daju u posljednje vrijeme. Iako u zadarskoj regiji još uvijek postotak vina od bijelih sorti zaostaje s obzirom na proizvedene količine vina od crnih sorti, situacija se pomalo mijenja u posljednje vrijeme. Logično je pretpostaviti da ljetna destinacija poput sjeverne Dalmacije ima potrebe za bijelim, rosé i pjenušavim vinima koja pružaju dozu osvježenja u vrućim ljetnim mjesecima.

Upravo takva situacija je ovdje prisutna, a može se čak i ustvrditi njihovo pomanjkanje pred kraj ljeta.

Iako ovime nikako ne želim prejudicirati kako bi zadarska regija trebala proizvoditi više pjenušavih vina, dapače suprotno; najbolja pjenušava vina, posebice ona rađena klasičnom metodom redom dolaze iz hladnih regija koje jedine mogu ponuditi potrebnu dozu svježine i stilistike pjenušavom vinu. No, svaka vinska kuća u svom portfoliju želi i poželjno je imati kompletnu ponudu vina, pa je stoga uobičajeno da proizvode i pjenušavo vino.

To je potpuno u redu ukoliko očekivanja od tih vina u smislu, stilistike, svježine, autolitičnosti i tražene aromatike nisu prevelika. Zbog svega navedenog ugostitelji bi u svojoj ponudi trebali povećati količinu pjenušavih vina te uz domaća pjenušava vina, svakako ponuditi gostima i opcije iz ostalih vinskih regija Hrvatske i u manjoj mjeri svjetskih regija.

Kad govorimo o visokoj razini kvalitete u Hrvatskoj, ponajprije mi pada na pamet Plešivica koja se svojom stilistikom i kvalitetom istaknula kao najznačajniji proizvođač pjenušavih vina u Hrvatskoj.

Zadarski Rosé – nova zvijezda na vinskom nebu

Rosé vina pak su sasvim drugačija priča. Crne sorte zadarskog zaleđa i primorja sposobne su dati crvena vina iznimne kvalitete te kao takva daju i fenomenalna ružičasta vina.

Sorte kao što su Syrah i Grenache su Provansu proslavile kao najznamenitiju regiju za rosé na svijetu. Zasađene su i u zadarskom zaleđu i priobalju te po mišljenju struke daju iznimne rezultate. To više nije samo puka teorija, već pokazatelj u kojem se ružičasta vina sjeverne Dalmacije ističu kao jedna od najboljih u Hrvatskoj.

No, da ne bi bilo govora o tome kako je riječ o kopiranju modela slavne Provanse, mora se napomenuti da su se autohtone sorte Plavina i Tribidrag također pokazale kao fenomenalna opcija za proizvodnju roséa. Iako se dvoji je li Plavina, porijeklom iz Dalmacije ili talijanske Puglie, svakako se može ustvrditi da se udomaćila na našem tlu mnogo bolje negoli u Italiji.

Dok Plavina daje roséima nježno voćno i elegantno tijelo, Tribidrag pak nudi ružičasta vina punijeg tijela, nešto viših sladora i prepoznatljive aromatike crvenog i crnog bobičastog voća. Dakle, može se ustvrditi da zadarska regija proizvodi ružičasta vina jedinstvenih stilistika, s fenomenalnim omjerom svježine, voćnosti, ali i mineralnosti koju u posljednje vrijeme sve češće pronalazimo kod najboljih roséa zadarske regije.

Za rosé vina zadarske regije komotno se može ustvrditi kako je nova zvijezda na hrvatskom vinskom nebu rođena. Količine koje se proizvode i dalje nisu dostatne s obzirom na potražnju ružičastih vina, posebice tijekom vrućih ljetnih mjeseci. Ugostitelji bi svakako morali uvrstiti na svoje karte nekoliko roséa domaćih proizvođača, a odabir ostalih ružičastih vina iz ostatka Hrvatske i svijeta staviti samo kao dodatnu opciju kojom se pokazuje širina vinske karte.

Zadarska bijela vina nagrađivanija od crnih

Kada je riječ o bijelim vinima, situacija je znatno promijenjena u odnosu na situaciju prije desetak godina. Bijela vina zadarskih proizvođača redovito osvajaju medalje na najprestižnijim svjetskim vinskim natjecanjima, mnogo su traženija kod potrošača, a podiže se i kvaliteta kod manjih proizvođača jer su nošeni pozitivnim iskustvima svojih kolega i pozitivnom energijom te podižu ljestvicu sve više.

Količine koje sjeverna Dalmacija proizvodi i dalje nisu dostatne da zadovoljimo ogroman turistički apetit koji se ljeti budi na ovim prostorima. Sorte koje su se nametnule što savjetovanjem struke, a što prirodnom i ljudskom selekcijom svakako su autohtoni Pošip te introducirane sorte Maraština, Chardonnay i Sauvignon Blanc.

Iako Chardonnay uspijeva u svim vrstama klima, od toplih do hladnih, uvriježeno je mišljenje kako najbolje doprinosi u hladnim klimama, gdje iskazuje svoju najtraženiju stilistiku i nešto niže alkohole. Stoga Chardonnay također nećemo gledati kao najpotentniju sortu zadarskog područja, ali ćemo ga svakako imati u ponudi kao neizostavan dio vinske ponude, uz proširivanje karte sa Chardonnayima iz hladnijih dijelova Hrvatske.

Sauvignon Blanc je, pak, sorta koja nije preporučena za sadnju u južnoj i srednjoj Dalmaciji te je sjeverna Dalmacija granična regija za sadnju, u smislu tražene stilistike. To definitivno nije sorta kojom bi zadarska regija trebala osvajati Hrvatsku i svijet te bi trebalo gurati u prednji plan neke druge sorte.

No, ta vrsta vina svakako nudi zanimljivu ljetnu stilistiku, herbalnost i svježinu te je nije loše imati na vinskim kartama, naravno uz potporu ostalih bijelih Sauvignona i to redom iz sjevernih regija Hrvatske koji daju elegantniji Sauvignon Blanc, poput npr. Međimurja koje se diči stilski perfekcionističkim i elegantno parfimiranim Sauvignon Blancom.

Maraština je sorta koju se još može i mora brusiti na zadarskom području, a neki vinari su u tom pogledu otišli i korak dalje te su napravili vina za pamćenje od ove sorte. Iako mnogi misle kako je riječ o autohtonoj sorti, zapravo je ova sorta identična sorti Malvasia Bianca Lunga, toskanskoj sorti koja se u slavnoj regiji Chianti svojevremeno popularno zvala Malvasia del Chianti, budući da se nekada davno u vrlo malom omjeru dodavala crnim vinima regije.

Ta praksa danas je zabranjena za najvišu razinu tj. DOCG razinu u Chianti Classicu, te se danas upotrebljava samo u proizvodnji bijelih vina. Iako ponekad ima preniske kiseline i nešto više alkohole, uz kvalitetnu vitikulturu i vinifikaciju te pogodan terroir zadarskog zaleđa, može postići mnogo. Diči se lijepim elegantnim punijim tijelom i aromatikom iz žutog voćnog spektra, ponekad uz natruhe tropskih aroma. Osobito je dobra za proizvodnju slatkih vina i tometodom prosušivanja grožđa.

Vjera u brendiranje regije i postizanje visoke razine prepoznatljivosti svakako najviše leži na sorti Pošip. Iako je razvikanoj južnoj Dalmaciji i to fenomenalnim položajima otoka Korčule teško konkurirati, stilistika pošipa sjeverne Dalmacije će zasigurno, kroz određeno vrijeme, postati prepoznatljivim simbolom regije. Sjeverna Dalmacija može ponuditi veću svježinu u vinima, ležernije tijelo, ali i drugačiju voćnost u smislu zelenkastije aromatke, koju ne pronalazimo kod Pošipa južne Dalmacije.

Dakle, ostaje nam zaključiti kako bi na vinskim kartama svakako valjalo imati vina bijelih sorti zadarske regije. Otvoreni problem u smislu odabira vina za privatnu konzumaciju ili za vinske karte često je prepoznatljivost kvalitete, koju je ponekad vinarima najteže postići upravo kod kuće. Brojni su vinari stekli priznanja prvo na međunarodnoj razini, a tek onda su im vina bila prepoznata kod domaćih konzumenata. Takvoj praksi bi valjalo stati na kraj te imati vjeru u domaće vinare i kvalitetu njihovih vina.

Naravno, sukladno stilistici valja i nadopunjavati vinsku kartu onime što na njoj fali kvalitetnim ponudama iz drugih vinskih regija Hrvatske. To nije i ne može biti promatrano kao konkurencija, dapače, to je kvalitativno i kvantitativno proširivanje ponude i kao takvo ne predstavlja konkurenciju za zadarske vinare, posebice ne za zone koji se vrtoglavo uspinju na vinskoj sceni Hrvatske, a takvih je u zadarskoj regiji sve više.

Najava rezultata DWWA 2023

Dok čekamo rezultate s jednog od najprestižnijih vinskih natjecanja na svijetu, DWWA tj. Decanter World Wine Awards, nadamo se povećanju arhive nagrađenih vina sa zadarskog područja i ove godine. Upravo tijekom današnjeg dana, 8. lipnja 2023. godine, predviđeno je objavljivanje nagrađenih, što će biti i tema naše sljedeće kolumne. Do tada prisjetimo se svih nagrađenih zadarskih vinara medaljama i to onog najvišeg zlatnog sjaja, na ovom prestižnom natjecanju.

Degarra, Garageist, Bili je odležano bijelo suho, mirno vino od sorte Maraština. Linija vina, proizvodi se samo u najboljim godinama. Vino je 2021. godine osvojilo veliku zlatnu medalju s 96/100 bodova na DWWA natjecanju.

Bora, Pošip, mirno je i suho vino, a proizvedeno je od sorte Pošip iz vinograda u Islamu. Vino iz berbe 2019. godine osvojilo je zlatnu medalju s 95/100 bodova na DWWA natjecanju 2021. godine.

Vučemilović, Vallis Rabiosa, desertno je vino, od sorti Malvasia di Lipari i Malvasia Dubrovačka. Napravljeno je passito metodom, od prosušenog grožđa. Vino je 2022. godine osvojilo zlatnu medalju za berbu 2020., s 95/100 bodova na DWWA natjecanju 2022. godine.

Kraljevski vinogradi, Pošip Prestige, odležano je bijelo vino od sorte Pošip. Kraljevski vinogradi su vizionarski među prvima zasadili loze Pošipa na zadarskom području. Vino iz berbe 2019. godine osvojilo je zlatnu medalju s 95/100 bodova na DWWA natjecanju 2022. godine.