Kupus je u našim krajevima trebalo već posaditi

Poslovi u mediteranskoj poljoprivredi, pogotovo mješovitoj kakvom se bavi većina ravnokotarskih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva, gotovo nikada tijekom godine ne prestaju. U pojedinim dijelovima godine malo su slabijeg intenziteta. Bez obzira na žegu, kišu i studen posao se mora obaviti. Kako se veliki dio radova u voćarstvu i vinogradarstvu obavlja ručno, to je posao sve teži jer radnu snage gotovo je nemoguće naći. Uz divljanje cijena repromaterijala i energenata, tu su i nepredvidive vremenske prilike, pa nije čudo da su cijene poljoprivrednih proizvoda odletjele u nebo.

Problem je s povrćem koje se upravo bere, ali još je veći problem s povrćem koje se sadi za berbu tijekom zime.

– Sadnja kupusa i kelja je završila i u tijeku je sadnja karfiola. U našim krajevima kupus je najbolje posaditi do kraja srpnja, kelj do sredine kolovoza, a karfiol do početka rujna, pojašnjava Mario Martinušić koji upravo obavlja sadnju kupusnjača.

Težak rad na žegi

– Ne samo da treba navodnjavati odmah nakon sadnje, već je trebalo navodnjavati i prije da bi se mogla obaviti kvalitetna priprema tla. Na ovoj parceli gdje sadim kupusnjače pretkulture su bili krumpir i lubenica. Nakon njihove berbe trebalo je ukloniti ostatke vegetacije, obaviti oranje, tanjuranje i frezanje. Prije svake navedene agrotehničke mjere morao sam navodnjavati. potrošene su ogromne količine vode koja košta. I netko govori da je povrće skupo. Neka pokuša pa se sam uvjeri, govori Mario dodajući kako je pritom uložio gotovo nadljudske napore radeći na žegi.

– Sadnja je samo početak poslova vezanih uz uzgoj kupusa. Uz gotovo svakodnevno navodnjavanje vrlo brzo će trebati obaviti kultiviranje i suzbijanje korova. Zbog obilja navodnjavanja i laganog tla primjena herbicida je ograničena, pa će trebati obaviti okopavanje motikom, a to nije niti malo jednostavan i jeftin posao, priča ovaj zemljoradnik.

Kako je pred vratima blagdan svetog Bartula, zaštitnika vinograda i grožđa, treba se pripremati za berbu. Sveti Bartol (Bartolovo!) 24. kolovoza, ovdje u našem vinorodnom kraju nema ama baš nikakav značaj. Nažalost, ne samo većina vinogradara, već i vjernika ne znaju da taj svetac postoji. Naime, taj je svetac »zadužen« za zaštitu onoga glavnoga, grožđa. Zamislite kakva li bi to nevolja bila da ptice nebeske pojedu (pozobaju) slatke bobice, ogole grozd i ostave samo peteljke. Strašno, da gore ne može biti! Da se spriječi to zlo u pomoć je, po tradiciji, pozvan sveti Bartol. Bartolovo pada u doba godine kada počinje najjače zrijeti grožđe. Bobice dobivaju privlačniju boju, postaju slađe, a to ponajprije osjete čvorci (čvrlji) i još neke vrste ptica i na vinograde počinje “zračni desant”. Da se što je moguće napad ptica više neutralizira, baš na dan svetog Bartola u vinograde se, po starome običaju, postavljaju razne naprave za plašenje ptica koje snagom vjetra pokreću mehanizme koji izazivaju buku. Takve naprave zovu se klopoci i škrebetalke.

Foto:Marijan TOMAC

Suša u vinogradima

Dok vinogradari u kontinentalnoj Hrvatskoj postavljaju razne naprave za plašenje ptica, ravnokotarski vinogradari muku muče sa sušom. Na pojedinim lokacijama na plićim tlima vinogradi su počeli patiti zbog nedostatak vode. Donje lišće je počelo žutjeti, a u ponekim vinogradima se i sušiti. Kiša koja je pala ovih dana od neprocjenjivog je značaja ne samo za vinograde, već i za ostale poljoprivredne kulture. Kiša će omogućiti da grožđe prikupi dovoljno sladora i postupno zrije, a time će se povećati kvaliteta jer se neće narušiti odnos između šećera i kiselina u grožđu.

Većina ravnokotarskih vinogradara osjeća posljedice klimatski nepovoljnog proljeća. Zbog obilja kiša oplodnja grožđa bila je lošija nego običajno. Rani napad botritisa i peronospore u značajnom broju vinograda je smanjio urod, a sada pate od suše, pa se vinogradari pitaju što onda ubrati. Još da tijekom berbe bude padala kiša, tada je zbilja godina više nego katastrofalna.

S početkom zrenja potrebno je obilaziti vinograde i mjeriti slador i kiseline. U početku to treba činiti rjeđe, a kasnije gotovo svakodnevno jer samo najpovoljniji odnos kiselina i sladora daje vrhunska vina. Ni maslinari ovu godinu neće pamtiti po dobrom. Izuzetno nepovoljni vremenski uvjeti tijekom cvatnje i oplodnje prouzročili su slabo zametanje plodova. Slaba oplodnja, a time i izostanak plodova u stresnim uvjetima cvatnje i oplodnje najviše se odrazio na našu autohtonu sortu Oblicu. Oblica je dominantna sorta kako na otocima tako i u primorju i Ravnim kotarima, a ove jeseni očekuje se njena siromašna berba. Zbog toga ono malo plodova što je na stablima treba sačuvati.

Zaštita maslina

Na širem zadarskom području, a prvenstveno na otocima ovih dana primijećena je povećana aktivnost maslinove muhe. U pojedinim plodovima, prvenstveno na otocima vidljive su ličinke muhe. Zbog toga svagdje gdje je moguće maslinovu muhu treba suzbijati preventivnim mjerama. U preventivne mjere spada i metoda zatrovanih mamaca tj. treba tretirati dijelove krošnje. Tretiranje ponavljamo svakih 10-15 dana i obavezno nakon kiše.

U tu svrhu se može koristiti gotovi eko pripravak pod nazivom Success bait ili gotove lovke – Eko trap ili Karate trap. Umjesto gotovog pripravka može se koristiti insekticid na bazi Deltametrina + atraktant Buminal, što ne vrijedi za eko nasade.

Onima koji se bore protiv maslinove muhe prskanjem krošnje napominjemo da rabe pripravke koji su registrirani za tu namjenu i vode računa o karenci.

Za suzbijanje maslinove muhe u ekološkoj proizvodnji dozvoljeno je prskanje sredstvom Kaolin BPLN. Kaolin djeluje kao mehanička prepreka i plod čini nevidljiv maslinovoj muhi. Kod primjene Kaolina važno je da se osigura dobra pokrivenost cijele krošnje.

Foto: Marijan TOMAC