Krumpir ove godine iznadprosječno urodio na Vranskom polju

Prošli tjedan bio je prohladan i kišovit, a ovog tjedna nastupio je toplinski val. S obzirom na to da je teško znati koliko će stvarno potrajati toplinski val, neke poljoprivredne radove treba obaviti na početku ovog vala. Boravak, a pogotovo rad u polju, voćnjaku i vinogradu gotovo je nemoguć u periodu od 10 do 17 sati. Na sreću dan je dug te ima dovoljno vremena da se svi dnevni poslovi obave.

Naša ekipa je prije nekoliko dana jednog kasnog popodnevna poslovima krenula u pravcu Raštana Gornjih nakon poziva maslinara Ivana.

– Primio sam obavijest da se na našem području pojavio maslinov svrdlaš, pa bih volio da baciš oko da ne doživim neugodno iznenađenje, moli me maslinar Ivan.

Crveni krumpir traženiji od bijelog

Kad se već kreće u ravnokotarski prostor treba vižitati što ostali poljoprivrednici rade, ali i svratiti kod prijatelja na malo domaće pancete koja je ovih dana idealno suha, a uvijek ima i hladnog vina i mineralne vode.

Vransko polje južno od Tinja u nekim drugim vremenima bilo je krcato raznim povrćem. Danas je jedan njegov dio pod maslinama, dio je zapušten i neobrađen, ali ima i onih koji su uz sve nedaće u poljoprivredi ostali vjerni proizvodnji.

Među njima je Oliver Čačić koji sa suprugom ovih dana vadi krumpir. Obitelj Čačić svake godine sadi oko 800 kilograma sjemenskog krumpira, pa je tako i ove godine. Najviše sade sorte s crvenom kožicom, a manje one s bijelom, budući da se crvene sorte uvijek više traže. Osim toga, one su dobre za kuhanje i friganje, pojašnjava Oliver.

Ove godine urod krumpira u Bari je iznadprosječan. Ne samo da je dobro rodio, već su gomolji krupni. Od sadnje u ožujku do vađenja nije bilo slane. Slana je najveća prijetnja za tek iznikli krumpir, budući da temperatura od nula stupnjeva Celzija oštećuje krumpir.

Ipak, nije bilo sve idealno za krumpir, tijekom vegetacije česte su bile kiše, što je prouzročilo napad bolesti plamenjače. Trebalo je često obavljati zaštitu, ali i uz to plamenjača je ubrala danak, osobito u periodu pred vađenje kada se zbog karence fungicidi ne smiju primjenjivati.

Žitarice s ravnokotarskih polja gotovo su nestale. Ipak, oni koji drže letariju, ovce i drugo blago posijali su prošle jeseni žito. Neki govore da se proizvodnja žita ne isplati, s obzirom na to da treba platiti sjeme, gnojivo i kombajn koji obavlja žetvu, ali nije više jeftino niti žito koje dovoze poljoprivrednici iz Slavonije.

– Ovako imaš svoje žito, a uz to dobije se slama koja služi u ishrani ovaca i kao stelja, govori Milanko kojeg smo zatekli gdje balira slamu nakon žetve.

Zelena berba grožđa

Žetvu žita obavio je i Vlade Deranja iz Gorice, ali taj posao prepustio je Milanku, budući da on ima preko glave posla u mladom vinogradu. Vlade je prošlog proljeća, uz postojeći, posadio i novi vinograd s bijelom sortom Pošip.

– Brajo moj, vidiš ti ovo, govori mi Vlade dok lagano šećemo kroz njegov vinograd.

– Svaki čokot se nakrcao s četiri do pet grozdova. Loza je mlada, stara tek godinu i pol te se bojim da neće moći iznjedriti toliki urod bez obzira na bujnost, a osim toga urod bi je mogao iscrpiti, pa će se osjećati posljedice i u nekoliko narednih godina.

Zbog toga sam odlučio da obavim »zelenu berbu«, što znači da bacam grožđe. Neki govore da to radi samo budala, ali ja oduvijek poštujem struku. Ostavit ću samo grozd ili dva po čokotu, a dogodine ću polako opterećivati vinograd s urodom, poručuje Vlade.

Ne samo u mladim, već i u starim vinogradima koji su se ove godine nakrcali grožđem ima posla. Treba pokidati zaperke i obaviti zaštitu protiv pojave pepelnice i peronospore.

Iako dolazi suho vrijeme bez vjetra, tako da mala opasnost od pojave dviju najvećih bolesti vinograda, ali prevencije nikada ne škodi, saznajem od Šime Serdarevića zvanog Meho. Meho je od pokojnog oca Filipa naslijedio vinograd s 800 panja u Raštanama Gornjim.

– Oduvijek je pravilo da se između blagdana svetog Ante i svetog Petra vršika vinograd i plijeve zaperci u zoni grozda i to upravo danas radim, pojašnjava Meho. Dodaje kako se nekada oštro skidalo lišće oko grozdova, ali budući da svako malo nastupi toplotni val, bolje je da je grožđe u sjeni. Ako je grozd direktno izložen suncu, često na bobama dolazi do pojave ožegotina, saznajemo od Mehe.

Evo nas konačno kod maslinara Ivana da utvrdimo ima li svrdlaša i prijeti li opasnost od njegovog napada maslinama. Maslinin svrdlaš je mali kornjaš crvene boje, veličine oko pola centimetra. U maslinicima se javlja već tijekom travnja i prisutan je do kraja kolovoza.

U početku se hrani lisnim pupovima, listovima i cvjetovima, a kasnije ishranu nastavlja na mladim plodovima. Napada plodove već kada su veličine od oko 5 mm i veći, te uzrokuje njihovo sušenje i otpadanje.

Svrdlaš ubada rilom

Svojim rilom ubada mladi plod najčešće na njegovu vrhu, što je logičan odabir jer je na tome mjestu plod najsočniji. Ubodom uzrokuje njegovo sušenje od vrha prema peteljci i nakon toga plodovi opadaju. Kritično razdoblje je od sredine lipnja do kraja srpnja, kada se štete koje ovaj štetnik čini očituju u opadanju plodova masline.

Vlade iz Gorice ? ljudi kazu da sam munjen, a struka da skidam grozde, ipak vjerujem struci

Kasnije, krajem srpnja i u kolovozu nakon formiranja koštice ovaj štetnik nastavlja s bušenjem otvora na plodu u koje tada odlaže po jedno jaje. Ličinka svrdlaša se ubušuje u još neotvrdnutu košticu i izjeda sjemenku ploda koji kasnije napušta, plod opada, ličinka odlazi u tlo gdje se kukulji, a neke se kukulje tek sljedeće jeseni. Odrasli kukac ostaje u tlu sve do proljeća.

Pregled maslinika na prisutnost svrdlaša obavlja se trešnjom grana na bijelu podlogu, najbolje plahtu, te pregledom plodova u ranim jutarnjim satima do okoštavanja maslina.

Osim Ivana, tu su maslinari Točan i Neno koji je pristigao iz Tičeva da nauči kako »uloviti« i prepoznati maslinovog svrdlaša. Razvukli su Neno i Točan tavaju ispod krošnje maslina, a Ivan je žestoko prodrmao krošnju. Na tavaju svašta pada, ali na sreću ne i svrdlaš. Postupak se ponavlja na nekoliko maslina različitih sorti i krupnoće ploda, ali rezultat je na sreću uvijek negativan.

Posao i vižita obavljeni su na terenu i sada treba u Ivanovoj konobi uživati u domaćoj panceti, kapuli i siru, a sve zaliti sa »Sumporanim vinom«. Priču o »Sumporanom vinu« donosimo nekom drugom prilikom, budući da bi za ovaj put bilo previše.