Gotovo dvije milijarde ljudi ovisi o malim poljoprivrednicima

Unatoč svojoj veličini, mali poljoprivrednici proizvode više od trećine svjetske hrane na samo 24 posto globalnih poljoprivrednih površina. Oni također osiguravaju do 80 posto opskrbe hranom u podsaharskoj Africi i Aziji odnosno gotovo dvije milijarde ljudi ovisi o proizvodnji ovih poljoprivrednika, podaci su Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO), koje prenosi Euractiv.

Međutim, navodi FAO, bez obzira na njihovu ključnu ulogu u opskrbi lokalnih zajednica, mnogi mali poljoprivrednici među najsiromašnijim su ljudima na svijetu, često i pogođeni glađu.

Značajan tehnološki napredak

U svom izvješću, dodaju da je poljoprivreda doživjela značajan tehnološki napredak u posljednjim desetljećima. Precizna poljoprivreda kao što su automatsko upravljanje, optimizacije sjetve, mapiranje prinosa, pokazala se vrijednima kako za prihod tako i očuvanje okoliša, ali prelazak na vrhunsku tehnologiju nije ekonomski isplativa opcija za malo gospodarstvo.

Mali poljoprivrednici diljem svijeta ekonomski gledano, bore se s financijskim ograničenjima kao što su otežan pristup kreditima, visoki troškovi inputa, primjerice gnojiva te konkurencijom velikih kooperacija.

»Manjak radne snage, depopulacija i sve veći troškovi proizvodnje dodatno kompliciraju njihovu sposobnost održavanja profitabilnog poslovanja«, opisuju.

Prema nedavnoj studiji, mnogi programi ruralnog razvoja i prateće potpore, kako diljem svijeta tako i u Europi, imaju ograničen uspjeh u rješavanju temeljnih uzroka ruralnog siromaštva. To je uglavnom zato što su usredotočeni na kratkoročna rješenja bez doprinosa dugoročnoj strukturnoj transformaciji.

Zbog navedenih činjenica, na razini EU okupilo se više dionika iz prehrambenog i poljoprivrednog sektora u koaliciju ‘Carbon+ Farming Journey’ kako bi osmislili rješenja i prakse korisne za klimu, okoliš i same male poljoprivrednike.

Preskupa ulaganja

Prema izvješću, nakon mjeseci razgovora s gotovo 2.000 poljoprivrednika u sedam zemalja, a koje predstavljaju 43 posto europske poljoprivredne proizvodnje, došli su do podatka da 80 posto njih navodi da potražnja potrošača potiče usvajanje održivih praksi, a samo 46 posto smatra to sredstvom za poboljšanje učinka gospodarstva.

Poljoprivrednici su također izrazili zabrinutost zbog skupih ulaganja potrebnih za prilagodbu tehnologija poput sustava navodnjavanja klimatskim promjenama. Na primjer, samo tri posto njemačkih proizvođača krumpira ima navodnjavanje. S ionako niskim prihodima i osjetljivošću na tržišne fluktuacije, mali i srednji ne mogu sami riješiti ovaj problem.

Identificirali su i značajne razlike u intervencijama kroz strateške planove Zajedničke poljoprivredne politike. Poljoprivrednici su izrazili zabrinutost da bi ta razlika mogla narušiti tržišnu konkurentnost.

Istaknuto je i da su poljoprivrednici ključan faktor opstanka ruralnih krajeva, a standardizirani pristupi i studije temeljene samo na dokumentima, ne vide specifičnosti ovih područja i njihovih potreba. Stoga je potrebno prepoznati ih te donijeti intervencije koje će biti učinkovitije.