Dobavljači se boje prijavljivati nepoštene trgovačke prakse

Dok mljekari za svoje mlijeko u otkupu dobivaju 48 – 58 centi, u trgovačkim centrima ono se iz uvoza prodaje za samo 4 centa više, za 0,62 eura. To je samo jedan u moru primjera nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom. Država je tomu odlučila doskočiti krajem 2017., kada je donesen u nas prvi Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom (ZNTP), koji je imao izmjene i dopune.

U punoj primjeni je od 1. travnja 2018., od kada je pa do 2025. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) okončala 48 upravnih postupaka. Donijela je 29 rješenja o utvrđenim nepoštenim trgovačkim praksama, čime je okončala 33 upravna postupka, izrekavši nešto više od 1,3 milijuna eura kazni. S druge strane, proizvođači tvrde da su očekivani pomaci izostali ili da su nedovoljni, a njime se, tj. modalitetima rješavanja tih praksi ovih dana bavio i saborski Odbor za poljoprivredu, kada su ga pod povećalo stavili i predstavnici proizvođača, resornih ministarstava, komora, agencija i Inspektorata.

Prisila na akcije

– Odbor za poljoprivredu već duže upozorava da bi se prodaja poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ispod njihove proizvođačke cijene trebala smatrati nepoštenom trgovačkom praksom, kaže predsjednica Marijana Petir.

Podsjeća na zaključak koji je Sabor usvojio prilikom glasovanja o ZNTP-u, u veljači 2024. Njime su nadležne agencije i ministarstva pozvani da razmotre pozitivna iskustva drugih članica EU-a, posebno onih vezanih uz metode utvrđivanja proizvođačkih cijena i sljedivosti prehrambenih proizvoda, te da ponude rješenja kojima bi se osigurala pravednija raspodjela vrijednosti u lancu opskrbe hranom.

– Prisutnost proizvoda čije se cijene stavljaju na tržište ispod proizvođačkih čini nelojalnu konkurenciju domaćim proizvodima, uglavnom dolaze iz drugih država, a ako su upitne kvalitete, problem su i za potrošače, kaže Petir.

Mljekari to dobro osjećaju na svojoj koži. Predsjednik Odbora za mljekarstvo HPK Igor Rešetar kaže da kod sireva i maslaca, a zbog kraćih rokova trajanja, još i ima nekakve kontrole te da je nešto veći nadzor i ne događaju se toliko dampinški uvozi, no da je naglasak problema na uvezenom UHT mlijeku po cijeni od 62 do 64 centa, a što je istaknuto i na saborskom Odboru.

– Ima rok trajanja šest mjeseci, a možda i više, i upravo to iskorištavaju trgovci. Države iz kojih dolazi kupuju ga na lagere i kada dođe kraj, koriste nekakve subvencije za izvoz, prodaju i rješavaju se tih lagera. U njegovim matičnim državama postoje gospodarske mjere koje to omogućuju, ono nije subvencionirano kroz poljoprivredu i ZPP, ali jest kroz te gospodarske subvencije te je najgore što ima rok od šest mjeseci i nije zaslužilo ime hrana. Inspekcije vjerojatno rade svoj posao, no nama je rečeno da one imaju određeni djelokrug gdje mogu samostalno raditi, a nepravilnosti građani, udruge, naposljetku proizvođači, dobavljači trebaju prijavljivati, kaže Rešetar.

No u dosadašnjoj primjeni ZNTP-a pokazalo se da potonji nepoštena ponašanja u tom lancu ne prijavljuju u strahu od odmazde trgovaca. I Rešetar kaže da je to veliki problem.

– Pogotovo u nekim drugim sektorima, pogotovo gdje OPG-ovi samostalno nastupaju prema trgovačkim centrima, velike su pritužbe i povrtlara, voćara. Inspektori mogu odraditi stvari po prijavama, no očito se ne prijavljuje – kaže Rešetar.

Na saborskom Odboru upozoreno je i na dizanje marži na domaće proizvode, zlouporabu akcijskih rabata od strane trgovaca, produljenje rokova plaćanja te nedovoljno dobro reguliranog povrata proizvoda koji generira nepoštene prakse. Upozoreno je i na potrebu jasnijeg deklariranja proizvoda. Zatražena je i informacija o obvezi proizvođača na dostavu informacije o cijenama. Upozoreno je i na nužnost udruživanja i zajedničkog nastupa proizvođača na tržištu zbog jačanja njihove pregovaračke snage.

Povrtlarka Blaženka Škorvaga upravo zbog nikakve pregovaračke snage i ucjenjivačkog odnosa trgovaca prekida s plasteničkom proizvodnjom rajčice.

– Trgovci ucjenjuju; kada je naša roba na cijeni – onda ju ne trebaju i nabave ju iz jeftinog uvoza, a kada ti i uzmu robu – tjeraju te na akcije i, da bi bar i tako prodao, pristaješ na to. Polako ukidam plastenike jer nemaš komu prodati robu, cijena joj je ostala ista kao prije, a radna snaga i drugi troškovi otišli su gore, kaže Škorvaga.

»S etiketom odgovaram«

Saborski Odbor pozvao je da se nepoštenom praksom proglasi i praksa odbijanja trgovca da proizvode uvrsti u ponudu zbog njihove sezonalnosti ili nedostatnih količina, kao i zbog stavljanja na tržište proizvoda bez provjere njihove sljedivosti, ako je njihova nabavna cijena niža od prosječnog troška na mjerodavnom tržištu u razdoblju otkupa. Na problem visokih marži na domaće proizvode i nepoštenih postupanja trgovaca upozorava i zastupnik Mate Vukušić, pozvavši nadležne institucije da odlučnije krenu u rješavanje tog problema.

– Procjena učinaka provedbe ZNTP-a osigurala je veću pravnu sigurnost proizvođačima, što je utjecalo i na povećanje njihove likvidnosti, smatra, pak, članica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja Sandra Mikinac.

Dodaje da AZTN nema ovlasti regulirati marže ni maloprodajne cijene i da je prisutan strah dobavljača od odmazde trgovaca ako prijave nepoštene trgovačke prakse, no prisutno je, kaže, i nerazumijevanje adresata i javnosti o zadaći i ovlastima AZTN-a.

– Državni inspektorat nije utvrdio da su trgovci prodavali proizvode ispod njihove nabavne cijene, rekla je pomoćnica glavnog državnog inspektora Vedrana Filipović Grčić i dodala da DIRH nema ovlasti nadzirati formiranje MPC-a, osim u slučajevima primjene Odluke Vlade RH o ograničavanju cijena nekih proizvoda. Dodala je da se cijene slobodno formiraju na tržištu, no DIRH kao nadzorno tijelo podržava inicijative koje će ograničiti nepoštena ponašanja.

Na njih upozoravaju i pčelari, ističući prisutnost meda sumnjivog podrijetla na tržištu. Član Upravnog odbora Hrvatskog pčelarskog saveza Željko Tomić upozorava na praksu uz granicu s BiH, na potezu Ploče – Metković, gdje se, kaže, prodaje nedeklarirani med.

– Nema etiketu, a na upit gdje je ona kažu: »Za ovo mi ne može ništa, a ako stavim etiketu, onda odgovaram za to što je na njoj napisano!« Nevjerojatno! O kakvom mi to ZNTP-u pričamo?! To nije med, nego šećerni sirup! Zato uvijek i govorim da se med kupuje isključivo kod pčelara, kaže Tomić.

Kao primjer nepoštene prakse navodi da, bez obzira na to što je trošak njegove proizvodnje 4 – 5 €/kg, otkupljivači daju 2,5 – 3 €, upola manje.

Iskustva drugih: Pitanje poslovne tajne, poštene cijene i proces mirenja

Na saborskom Odboru za poljoprivredu čula su se i iskustva drugih zemalja članica EU-a – španjolske Agencije za informacije i kontrolu hrane i rumunjskog Vijeća za tržišno natjecanje. »Provjerava se jesu li cijene plaćene svim dionicima lanca opskrbe poštene, a pri tome ni jedan dionik ne može sljedećem dioniku naplatiti nižu cijenu od one koju je platio«, rekla je María Fernández Sanz, direktorica španjolske Agencije. Provedba zakona još uvijek se usklađuje, najveći su izazov u provedbi poslovne tajne, a Agenciji je osiguran pristup svim podatcima. Kako je rekla, najviše nadzora Agencija je provela nad mlijekom, medom, voćem i povrćem. »Nakon lobiranja udruga i lokalnih proizvođača, sljedivost proizvoda uvedena je kao nepoštena trgovačka praksa u rumunjski zakon«, rekao je Cosmin Belacurencu, član rumunjskog Vijeća. Sukladno s odredbama rumunjskog zakona, nakon zaprimanja pritužbe o nepoštenoj trgovačkoj praksi, pokreće se proces mirenja između stranaka, koji često završava povlačenjem pritužbe. Dodao je da poljoprivrednici uglavnom ne žele podnositi prijave protiv trgovaca i otkupljivača jer još postoji strah – da će izgubiti ugovore.

Proizvođačima treba snažnija pozicija

Proizvođačima u cijelom tom lancu, očito, treba snažnija pozicija. Promjene je na saborskom Odboru za poljoprivredu najavio državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomir Majdak. »S ciljem suzbijanja nepoštenih praksi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u stalnim je pregovorima s poljoprivredno-prehrambenim sektorom, osnovana je Radna skupina, a uskoro se očekuje i Studija o iskustvima vezanim uz mjere određivanja cijena u različitim državama članicama i njihov utjecaj na lanac opskrbe hranom i izmjena važeće Direktive koju priprema Europska komisija«, rekao je na Odboru državni tajnik Majdak. Dodao je da će to utjecati na poboljšanje položaja proizvođača, a državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Goran Romek navodi kako je zadatak stvoriti novi zakonodavni okvir, koji će osigurati povoljan okvir za sve sudionike u lancu opskrbe hranom.