'Dok god smo spremni platiti kavu 2, 3, 4 ili 5 eura, cijene će - rasti'

Rast troškova života uzeo je maha zahvaljujući raznim čimbenicima i situaciji u svijetu trenutačno, a taj rast osjećaju svi. Nerijetko po objavama na društvenim mrežama možemo vidjeti sve više upita ljudi koji mole za pomoć, budući da su troškovi života jednostavno preveliki. Život u Zadru, gradu koji je jedan od najskupljih u Hrvatskoj, nosi velike izdatke. Prema podacima stranice Numbeo koja detaljno analizira troškove života u gradovima diljem svijeta, grad Zadar je bez uračunate stanarine 2,8 posto skuplji za život nego Zagreb. Numbeo donosi presjek troškova stanovništva poput onih stanarine, zdravstvene skrbi, prijevoza, režija hrane i slično.

Prema podacima spomenute stranice prosjek plaće u Zadru iznosi 828,49 eura, a od toga se najviše izdvaja za osnovne troškove i kupovinu u trgovinama, točnije 30,4 posto. Na stanarinu mjesečno trošimo 22,3 posto, 17,5 posto na troškove prehrane izvan doma, 12,5 posto na transport, na režije trošimo 9,4 posto, dok za sportske aktivnosti i razne užitke izdvajamo 4,9 posto. Najmanje izdvajamo na odjeću i obuću, tri posto mjesečno.

Turizam potiče rast cijena

Ivica Zdrilić, izvanredni profesor Odjela za ekonomiju Sveučilišta u Zadru kazao nam je kako je ovaj rast cijena prouzročen inflacijom i ratom u Ukrajini.

– Sve je to malo pokrenula inflacija, pa potom rat u Ukrajini koji smo evo gotovo i zaboravili. Kako je došlo do nestašice i prekida opskrbe lanaca, distribucije su povećale troškove. Očigledno veliki trgovački lanci ne žele odustati od svojih marži i dobiti koje žele, na koju su navikli. Onda su na rast cijena prijevoza u nabavi samo povećali svoje ulazne troškove, nadodali one marže koje su imali na one prijašnje cijene, zbog čega su cijene automatski išle gore, objasnio je Zdrilić dodavši kako velik utjecaj na rast cijena u Zadru i drugim priobalnim područjima ima turizam.

– Generalno se već godinama povećava rast broja putnika, a s druge strane smanjuje se broj noćenja, mislim na prosječno manje od tri noćenja po gostu. Automatski, kako se smanjuje taj broj i povećava broj turista, cijene idu gore. Mnogi su trgovci i ugostitelji još iskalkulirali nepoštenu praksu zaokruživanja kuna u eure, i eto nekoliko udaraca koji su doveli do ovakve slike. Mi kao potrošači smatramo da ako brojke izgledaju niže, mislimo da su jeftinije. Ljudima je prije bilo teško platiti 12 kuna kavu, a sad je dva eura prihvatljivo, kazao je Zdrilić.

U Zadru, turistički poznatom gradu, brojni građani dodatni prihod imaju od iznajmljivanja svojih apartmana. Radi se, dakako, o nezanemarivom i dobrodošlom prihodu tim građanima. Prema podacima sa stranice Numbeo, stanarina koju plaćamo u Zadru je za 7,3 posto manja nego ona u Zagrebu. Međutim, budući da je Zadar turistički grad, mnogi iznajmljuju turistima svoje apartmane preko sezone, pa je pronalazak stana na dugoročno razdoblje velik problem mnogim građanima. Jednom kad ga i pronađete, ako niste osigurani ugovorom, možete očekivati povećanje iznosa stanarine, što brojni rade u ovo vrijeme, budući da troškovi rastu. Cijene stanarine u Zadru se za jednosoban stan u centru kreću od 400 do 600 eura, dok je za stan izvan centra potrebno izdvojiti od 300 eura do 500 eura. Ako ste malo veća obitelj, pa vam jednosoban stan nije dovoljan, već vam je potreban trosoban, izdvojit ćete od 900 – 1500 eura za stan u centru, a izvan centra od 700 eura do tisuću eura. Podsjetimo, ovakve iznose treba platiti s prosjekom plaće od 828,49 eura.

Ivica Zdrilić, Foto: ARHIVA ZL

Cijene nekretnina

– Efekt turizma sve nas ovdje tjera da se najlakše baviti turizmom, bolje je imati 40 kvadrata apartmana nego poslovni prostor gdje ćete nešto proizvoditi, plaćati radnike i voditi posao. S jedne strane zarađujemo od turizma, a s druge strane generiramo povećane troškove života, upozorio je ovaj sveučilišni profesor.

Kako smo već pisali, cijena kvadrata nekretnina i dalje raste, ali je taj rast u zadnjih godinu dana sporiji. Stoga, ako želite kupiti svoju nekretninu, cijena po kvadratnom metru u centru grada u prosjeku je oko 3.660,39 eura, dok je cijena po kvadratu stana izvan središta 2.796,28 eura. Luksuz kupovine stana ne može si, dakako, priuštiti većina stanovnika, osobito mlađi koji nisu kreditno sposobni.

Bez obzira imate li svoju nekretninu ili ste u najmu, na osnovne režije koje uključuju struju, vodu, komunalne usluge i klimatizaciju, za stan od 85 kvadrata potrošit ćete u prosjeku od 132,59 do 332,15 eura. Također, za mobilne i internetske usluge trebat ćete potrošiti mjesečno do 37,60 eura do 53,71 eura.

Na pitanje koliko dugo može trajati ovakav rast troškova života, prof. Zdrilić je kazao kako su potrošači ti koji odlučuju.

– Ekonomija uvijek kaže, dok god je to kupac spreman platiti. Dok smo god mi spremni platiti tu kavu 2, 3, 4 ili 5 eura do tad će to ići, istaknuo je prof. Zdrilić.