Subota, 15. lipnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

Književni festival LITaf

U Zadar stižu književnici, pjesnici i prevoditelji iz Hrvatske i regije

Autor: Nikolina Lucić

24.05.2023. 21:47
U Zadar stižu književnici, pjesnici i prevoditelji iz Hrvatske i regije

Foto: Arif Sitnica



S japanskog preveo Vojo Šindolić ili pak »s arapskog preveo Daniel Bučan«, samo su neka od prevoditeljskih imena na hrvatskoj prevoditeljskoj sceni, na koje potpisnica ovih redaka obraća pozornost prilikom čitanja svake nove knjige, jer prevoditeljska je struka, iako tajnovita, fascinantna i javno još uvijek nedovoljno prepoznata.


Prevođenje je još uvijek pomalo tajnovita i neprepoznata struka, jer čitatelji još uvijek u manjoj mjeri obraćaju pažnju na to tko i kako prevodi knjige koje čitaju, iako je prevođenje kompleksna i sveobuhvatna struka. Zadatak prevoditelja nije puko prenošenje stranih riječi na hrvatski jezik, već i poniranje u dubinu piščeva stila rada, kao i približavanje ponekad dalekih i nepoznatih kultura domaćim čitateljima. A upravo će se time baviti jedinstveni zadarski festival.


Nova zvijezda


Na zadarskom će kulturnom nebu uskoro zasjati još jedan festival i to studentski – LITaf, koji organiziraju tri studentice prevoditeljskog smjera Odjela za anglistiku Sveučilišta u Zadru. Književni festival LITaf okuplja regionalne i nacionalne književnike, prozaiste i pjesnike te prevoditelje. Prvo izdanje festivala održat će se u trajanju od 25. do 27. svibnja 2023. godine.




Projekt financira Studentski zbor Sveučilišta u Zadru. Zadarski LITaf u svom će prvom izdanju okupiti domaće i regionalne književnike, prozaiste i pjesnike, prevoditelje i prevoditeljice pod krovnom temom »početak«. Publika će imati priliku iz prve ruke čuti nešto o književnim početcima autora i prevoditelja i što znači doživljavati književnost kao »prozor u svijet«.



Očekuje nas dinamičan program koji se sastoji od razgovora, predstavljanja književnih časopisa ili platformi te čitanja odabranih tekstova i prijevoda suvremenih autora, čiji su autori studenti prevoditeljskih smjerova na zadarskom Sveučilištu. Na zadarsku pozornicu stupit će jaka književna postava: Senko Karuza, Miroslav Mićanović, Branko Čegec, Sven Popović, Maša Kolanović, Staša Aras, Nora Verde, Tanja Mravak, Želimir Periš, Damir Karakaš, Monika Herceg, Tomislav Augustinčić, Goran Čolakhodžić, Ana Brnardić, Vid Bešlić, Vanda Mikšić, Tomislav Kuzmanović, Iva Grgić Maroević, Rafaela Božić, Ivana Lončar i Tomislav Brlek.


Organizatorice festivala su Anja Glavinić, Patricia Jurišić i Marina Veverec, studentice druge godine diplomskog studija engleskog jezika i književnosti, modul književno prevođenje, a mi smo o festivalu razgovarali s Anjom i Patriciom, koje su nam kazale kako već mjesecima naporno rade na organizaciji festivala, za koji se nadaju da će postati dijelom studentskog zadarskog kulturnog kalendara.


Studentski projekt


– Kao studentice prevoditeljskog smjera želja nam je demistificirati i popularizirati prevoditeljsku struku i sve njezine izazove kroz realne primjere i interaktivne razgovore s književnicima i kolegama prevoditeljima. U projekt smo uključili i kolege studente, mahom studente francuskog i engleskog, koji su se festivalu pridružili svojim prijevodima, kazala je Glavinić, dok je Jurišić naglasila kako su im se, nasreću, za sudjelovanje u festivalu odazvali skoro svi sudionici koje su kontaktirali.


– Iznenadila nas je njihova pristupačnost i spremnost da se uključe u studentski projekt, koji pritom ove godine ima svoju premijeru. Trudili smo se okupiti krug različitih stručnjaka i književnika, kako onih nove generacije, tako i onih iskusnijih, od kojih možemo puno toga naučiti, naglasila je Jurišić.



Na pokretanje festivala odvažile su se iz čiste ljubavi prema svojoj budućoj struci, ali i književnosti općenito. Zadarska književna scena, nažalost, osim festivala »Petrovo uho« u organizaciji udruge zadarskih pisaca »ZaPis«, koji je počeo prošle godine i čije je drugo izdanje nedavno završilo, nema stalan i kvalitetan književni festival namijenjen širokoj publici.


– Upravo sam s Ivom Pejković, predsjednicom »ZaPisa«, kojoj sam kroz volonterski rad prošle godine pomogla u realizaciji »Petrova uha« puno naučila i shvatila kolika je zapravo potreba u Zadru za dobrom i kontinuiranom književnom scenom. Zato smo svoj projekt i prijavili zadarskom Studentskom zboru, koji nas, kao i naše Sveučilište svesrdno podupire u njegovoj realizaciji. A LITafa ne bi bilo bez naših vrijednih volontera, njihovog entuzijazma i ideja, kojima dugujemo realizaciju naše ideje, poručila je Glavinić, dodavši kako je gašenjem »KaLibar BestiVala« na zadarskoj književnoj sceni ostala velika praznina.


– Na naš su festival svi dobrodošli, te smo u tri dana festivala željeli okupiti književnike, urednike i prevoditelje, kao i studente, koji svoje radove javno objavljuju, najčešće u časopisu Tema, kako bismo ih prvenstveno motivirali u daljnjem radu i stvaralaštvu, ali i ponudili im priliku da porazgovaraju s iskusnijim kolegama i poznatim domaćim književnicima, pojasnila je Jurišić. Prevoditelji su važan, ali, od strane publike, često previđen dio izdavačke djelatnosti, jer bez prevoditelja ne bi imali čast čitati neke od najvažnijih svjetskih djela.


Zadarski su studenti na jednom mjestu uspjeli okupiti najbolje zadarske prevoditelje, poznate domaće urednike i književnike, koji će na festivalu govoriti o svom radu, inspiraciji, ali i najnovijim radovima.


– Jako nam je važno istaknuti kako su mnogi naši gosti laureati »Goranova proljeća«, što ih svrstava u sam vrh domaće književnosti, bilo da su nagradu osvojili za najboljeg mladog književnika, koju je ove godine odnio naš gost Vid Bešlić, ili da su veterani »Proljeća« i naše scene, kao što je Senko Karuza, istaknula je Glavinić.



U slavu prevoditeljima


Prijevod književnog djela udiše novi duh književnom komadu, donosi novi pogled na književno stvaralaštvo i duh spisateljeva rada. To je »make it or brake it« korak u promociji i stvaranju stranog književnog djela, jer važno je ne uzeti čari originala, već ih predstaviti na nov, ali istovremeno čitatelju poznat način.


– Prosječan čitatelj rijetko razmišlja o tome tko je njegov najdraži roman ili zbirku poezije preveo, što joj je dodao ili oduzeo. Prevođenje širi vidike, upoznaje vas s novom kulturom, ideologijama i književnim žanrovima. Zato smo mi ovim projektom buduće prevoditelje htjeli ohrabriti u radu i prelasku na tržište rada, rekla je Jurišić, dodavši kako će LITaf omogućiti umrežavanje u neformalnoj atmosferi.


– Iako nitko ne voli govoriti o svojim počecima, gafovima i pogreškama, naše smo goste zamolili da nas ipak upoznaju sa svojim književnim ili pak prevodilačkim počecima, onim što su naučili, ali i pogreškama na kojima su učili, kako bi studenti prevoditeljskog modusa, ali i svi oni koji bi to možda željeli postati imali realan uvid u prevoditeljsku struku, njezine izazove i mogućnosti, zaključila je Glavinić, naglasivši kako je zadarska kulturna scena potentna, iako sadržaji stižu na kapaljku.



Ono što mnoge razočarava jest činjenica da se u Zadru često uprizoruju predstavljanja djela koja imaju malu i usku publiku, dok se najčitaniji komadi najrjeđe predstavljaju.


– Festival europske kratke priče uz »Petrovo uho« dobar je primjer kako u grad dovesti kvalitetne pisce i autore koji žele promovirati svoj rad i govoriti o književnosti koja je čitana i koju publika traži, zaključile su Jurišić i Glavinić.