Predstavljen zbornik »Identitet Hrvata Boke kotorske« uz projekciju dokumentarnog filma »O crkvama sve najljepše«

U Gradskoj knjižnici Zadar održano je predstavljanje zbornika »Identitet Hrvata Boke kotorske« i projekcija dokumentarnog filma »O crkvama sve najljepše«. Zbornik je objavio Institut društvenih znanosti Ivo Pilar 2023. godine, a predstavlja vrijedan doprinos istraživanju i očuvanju kulturnog, povijesnog i jezičnog identiteta Hrvata u ovom području.

Urednici Vanda Babić Galić i Željko Holjevac okupili su ovim zbornikom niz autora, nakon znanstvenog skupa održanog 2021. u Zagrebu i Tivtu, koji su interdisciplinarnim pristupom rasvijetlili povijesne, društvene i kulturne aspekte manjinske hrvatske zajednice u Boki kotorskoj u Crnoj Gori.

Status naroda

Profesorica Vanda Babić Galić, urednica zbornika i posebna savjetnica ministra vanjskih i europskih poslova RH, naglasila je kako već posljednje četiri godine rade na zaštiti hrvatske baštine u Boki te na rješavanju otvorenih pitanja s Crnom Gorom, od kojih se neka tiču i statusa autohtonog hrvatskog naroda.

Dr. sc. Domagoj Vidović istaknuo je kako identitet Hrvata Boke trpi pritiske, negiranja i pokušaje asimilacije, osobito po pitanju jezika.

– Povijesni izvori potvrđuju dugotrajnu prisutnost Hrvata na tom prostoru, poput zapisa Bartola Kašića, Evliya Çelebija i Cesarea Galvanija, naveo je Vidović, ističući važnost očuvanja povijesne istine o vlastitom nasljeđu, o kojem su desetljećima morali šutjeti.

Adrijan Vuksanović, predsjednik HGI-a i narodni poslanik Skupštine Crne Gore, upozorio je na političku situaciju koja podsjeća na ‘90-e.

– Hrvati u Boki se danas susreću s diskriminacijom i govorom mržnje, što se može vidjeti kroz medijske naslove poput »Sačuvaj me Bože kuge i Hrvata«, ili pak »Hrvat nije nacija, već dijagnoza«, a sve pod okriljem tzv. srpskog inegralizma.

No, Hrvati su danas politički organiziraniji, a Hrvatska Republika pruža podršku svojoj zajednici.

Iako manjina (prema posljednjem popisu 5.150), autohtoni Hrvati u Boki čuvaju identitet, tradiciju i kulturnu baštinu, te rade na jačanju političkih, društvenih i kulturnih struktura. Iako smo na biološkom minimumu, na političkom smo maksimumu, istaknuo je Vuksanović.

Ostaci ostataka

Zvonimir Deković, predsjednik HNVCG-a, osvrnuo se na povijest Hrvatskog doma u Tivtu, izgrađenog 1922. vlastitim sredstvima Hrvata, ali kasnije proknjiženog u općinsko vlasništvo i zapuštenog nakon potresa 1979.

– Obnovljen je 2013. trudom hrvatske zajednice i sada služi kao sjedište HNVCG-a, knjižnica i dom prvog hrvatskog radija u Crnoj Gori, a imamo i portal. No, općina odbija vratiti dom hrvatskoj zajednici, što jasno vidimo kao političku ucjenu, govori Deković. To je jedno od 11 ključnih otvorenih pitanja između Hrvatske i Crne Gore.

Autor dokumentarnog filma Neven Staničić istaknuo je kako su željeli prikazati kako oni to žive i vide svojim očima, rekavši kako Crna Gora ima od 60 do 80 posto kulturno-umjetničke baštine koja propada, jer ne žele ulagati sredstva u hrvatsku zajednicu.

– Ovo su sve ostaci ostataka. Od Napoleonova dolaska u Boku nastalo je najveće raseljenje Bokelja i stari Bokelji se više nikada nisu oporavili.

Pa, među njima, recimo, i moja ekstravagantna leptir-mašna koju nosim upravo zato što su je stari Bokelji nosili, ali dio je odore bokeljske mornarice, zaključuje Staničić, a urednica Babić Galić dodaje kako je najstarija kuća u Tivtu upravo kuća Staničića, autohtonog Hrvata, koji je u kulturi tijekom zadnjih 50-ak godina napravio mnogo.