Povijesni spomenici Zadra kroz oči stručnjaka i vodiča

U Ogranku Matice hrvatske Zadar, povjesničar umjetnosti, arheolog i kulturolog Radomir Jurić održao je predavanje iz predmeta »Kulturno-povijesni spomenici« za turističke vodiče. Buduće vodiče, ali i stare, proveo je kroz bogatu zadarsku povijest. Nakon uvodnog dijela, uslijedila je terenska nastava gdje su polaznici imali priliku ispred sakralnih i profanih spomenika čuti više o njima, ali i o samom društveno-povijesnom kontekstu.

Na samom početku predavanja, profesor Jurić podsjetio je polaznike koliko je važno biti točan i dolaziti na vrijeme. Govoreći o značaju vodičkog posla, prisjetio se vlastitih početaka kada je još kao student počeo voditi tijekom ‘70-ih. Posebno je pohvalio turističkog vodiča Tomislava Zorića, diplomiranog pravnika koji je dugo vremena živio u Njemačkoj, a koji je prošle godine prvi završio tečaj u svojoj generaciji, te je ponovno došao obnoviti svoje znanje.

Kulturni dragulj

– Danas sam ovdje kako bih utvrdio gradivo – posao vodiča znači stalno obnavljati znanje, otkrivati nove činjenice i gledati stare priče iz novih perspektiva. Turizam ne smije biti samo sunce, more i gastronomija, već i razumijevanje mjesta u koje ljudi dolaze. Gosti često dolaze s predrasudama, a onda ih Zadar iznenadi. Nikada neću zaboraviti jednu obitelj iz Njemačke – netko im je rekao da je Zadar mali i dosadan grad, a nakon dvosatne ture bili su oduševljeni. Rekli su mi da su proputovali svijet, ali rijetko gdje su vidjeli toliko povijesti sabrane na tako malom prostoru, podijelio je ovaj turistički vodič, dok je Jurić istaknuo kako je ovaj tečaj u sklopu Sveučilišta u Zadru zaista jako kvalitetan, te u odnosu na ostale, pruža znanje, dok je sve ostalo na budućim turističkim vodičima jer ovaj posao iziskuje ulaganje u znanje.

Jurić je započeo s riječima kako je Zadar izniman grad – pravi kulturni dragulj.

– Kada se popnete na zvonik Katedrale, sudbina grada čita se kao iz dlana – od samih početaka do današnjih dana. Pritom je potrebno ispraviti čestu pogrešnu interpretaciju koja se može čuti, a to je da je grad star 3.000 godina. Da, postojalo je naselje još od liburnskog doba prije 3.000 godina, ali Zadar kao grad postoji od prije 2.000 godina dolaskom Rimljana, kada se prostor urbanizira, a zadarski Forum je bio najveći u rimskoj provinciji Dalmaciji, koja je uključivala puno šire područje u odnosu na ono što danas percipiramo kao Dalmaciju, naglašava Jurić.

O tome svjedoče i glavne ulice rimskog urbanizma – cardo i decumanus, dok nam je posljednja svima dobro poznata kao Kalelarga. Uz to, profesor dodaje kako neki kažu da idu u »Grad«, misleći pritom na prostor unutar bedema, dok drugi, pak kažu, idemo na »Poluotok« – a taj izraz, kako kaže, pojavio se tek nakon Drugog svjetskog rata.

Slojevi duge povijesti

Također, osvrnuo se i na izazove očuvanja kulturne baštine, prisjećajući se arheoloških istraživanja na Relji od 1989. do ‘90., jer, kako ističe, gdje god se zagrebe, kriju se slojevi duge povijesti.

– Uspjeli smo se izboriti i robni centar je građen tek nakon naših arheoloških istraživanja. Da je došao bager, ne bismo sačuvali 15.000 staklenih predmeta, i to cjelovitih, i pronašli oko 2.000 grobova. Kasnije iz te zbirke Arheološkog muzeja Zadar nastaje Muzej antičkog stakla Zadar, koji danas čuva najveću takvu zbirku uopće u Europi, ističe Jurić.

Nastavio je kronološki priču o brojnim primjerima zadarske spomeničke baštine kroz stoljeća, od sakralne do profane. Između ostalog, podsjetio je na to da je upravo u Zadru osnovano prvo sveučilište na tlu Hrvatske u okviru dominikanskog samostana 1396., ali i na to kako je zalaganjem Miroslava Krleže 1956. godine osnovan Filozofski fakultet u Zadru, čiji je prvi student bio hrvatski književnik Ivan Aralica, koji je ujedno i prvi diplomirao.