Otvorena izložba »Mirila - počivala duša/Tragovi u kamenu« u Kneževoj palači

Narodni muzej Zadar i Turistička zajednica općine Starigrad predstavljaju priču o »mirilima« – kamenim oznakama duž planinskih puteva Velebita, koje su nekada služile kao mjesta počinka duša preminulih koje lutaju između dva svijeta. Izložba pod naslovom »Mirila – počivala duša/Tragovi u kamenu« u Maloj izložbenoj dvorani u Kneževoj palači donosi uvid u ovaj drveni običaj i kulturno nasljeđe hrvatskog krša čiji postav povezuje povijest i umjetnost kroz radove dvojice umjetnika. Naime, posjetitelji mogu razgledati grafike Krešimira Rončevića, poznatog ilustratora arheološke baštine, te replike kamenih uzglavnih ploča koje je izradio Siniša Reberski, a koje su ustupljene Turističkoj zajednici općine Starigrad od strane Galerije Klovićevi dvori.

Niti smrti ili života?

Neposredno prije otvorenja izložbe izv. prof. dr. sc. Mario Katić s Odjela za etnologiju i antroplogiju Sveučilišta u Zadru održao je predavanje pod naslovom »Mirila: niti smrti ili niti života?« u Multimedijalnoj dvorani Kneževe palače. Predavanje je temeljeno na istraživanjima provedenim u sklopu projekta »DigiFren« Hrvatske zaklade za znanost i CHANSE. Profesor Katić je u predavanju istaknuo kako su mirila nosila značenje »niti smrti« negdje do sredine 1970-ih, kada ujedno prestaje njihova izvorna svrha, dok u suvremenom dobu postaju »niti života jer dolazi do njihove reintrepretacije u smislu kulturne baštine, turističke atrakcije i umjetničke inspiracije.

– U kontekstu mirila, ali i općenito kulture, jedini je kontinutet da se sve prilagođava, razvija, mijenja. Kada iz tog stajališta gledamo reinterpretacije mirila to je samo suvremeni kontekst »tradicije mirila« koja u tom kontekstu postaju »niti života«, a prestaju biti »niti smrti«, govori prof. Katić, misleći pritom na promjenu značenja koja se pridaju mirilima. Jer, kako kaže, danas nitko ne vjeruje da se na mirilima pojavljuju duše pokojnika koje moraju vratiti taj kamen gdje je bio. No, i dalje smo fascinirani i pridajemo različita simbolička, kulturna, baštinska značenja tim materijalnim ostacima, ali i praksama, i u načelu svemu onom što mirila jesu.

Sanirani lokaliteti

Na otvaranju izložbe je bila direktorica TZ Starigrad, Marjana Marasović, te Marin Čavić, načelnik Općine Starigrad koji je otvorio izložbu. Direktorica Marasović podsjetila je kako na području Općine imaju 20-ak saniranih, označenih, interpretiranih lokaliteta s poučnim turističkim stazama u kontekstu mirila kao »niti života«, dok su, kako navodi, do prije dolaska Jadranske magistrale i migriranja ljudi uz more, mirila bila »niti smrti«. No, nakon toga padaju u zaborav, dok u suvremenom kontekstu dolazi do njihovog ponovnog oživljavanja.

– Imamo jedan mali postav u Etno kući Marasović u Starigradu, čiji dio se može pogledati upravo na ovoj izložbi. Jedan dio posvećen je samom običaju u sklopu kojeg su se gradila mirila, a drugi je posvećen istaknutim simbolima koji su se klesali na uzglavnim pločama (uzglavnicama), a koje još uvijek nisu do kraja proučene. Također, mogu se pogledati i grafike Krešimira Rončevića koje su nastale za potrebe izložbe u Galeriji Klovićevi dvori, a koji su nam ustupili za naš postav u Etno kući Marasović, kazala je ova direktorica, spomenuvši i Josipa Zankija koji je kroz svoj rad često bio inspiriran mirilima, a to se može vidjeti i na njegovoj aktualnoj izložbi u Kneževoj palači »Velebiti« u sklopu manifestacije »Niti života«, koja se može razgledati do 31. siječnja, baš kao i ova izložba u Maloj izložbenoj dvorani.