Od rituala do ovisnosti: U Zadru otvorena jedinstvena izložba o povijesti duhana

Otvorenjem izložbe “Anatomija dima – retrospektiva jedne navike”, Narodni muzej Zadar nastavio je s predstavljanjem svog ljetnog programa. Izložba je temeljena na odabranoj građi iz fundusa privatne Kolekcije Marenić, koja je tijekom dva desetljeća nastajala sustavnim prikupljanjem građe i predmeta vezanih uz ovu naviku.

Formirana je u slojevit i sadržajno kompleksan zbirni komad, koji danas obuhvaća 21 zbirnu cjelinu. Između tih zbirki posebno mjesto zauzimaju slikarska zbirka te zbirke kiparstva, skulptura, reljefa, zbirka dionica, emajla, reklama, knjiga, fotografije i razglednica. Od ritualnih i ljekovitih početaka, duhan je dolaskom u Stari svijet postao predmetom uživanja i obožavanja aristokracije, da bi se u suvremeno doba proširio na sve pore društva i postao ovisnošću, ali i umjetničkom inspiracijom.

Duhan koji su starosjedioci američkog kontinenta koristili prije dolaska Europljana i kolonizacije Novog svijeta imao je važnu ulogu u društvenim i ekonomskim ugovorima. Dolaskom duhana u Europu, što se jasno vidi kroz umjetnine u drugoj izložbenoj prostoriji, romantičarski je duh. U Europi se duhan pojavljuje u razdoblju kasne renesanse. Služio je kao važna inspiracija umjetnicima. Ne samo kao simbol elegancije, već i kao društveno ljepilo.

Od tabua do poroka

No, ženama, iako eksplicitno nije bilo zabranjeno, pušenje u javnosti nije bilo dozvoljeno. Iako su bile muze umjetnosti, koje su na brojnim umjetničkim djelima imale cigaretu u ruci, rigidne im društvene norme isto nisu dopuštale i u javnosti.

– Nakon skoro 20 godina vrijednog skupljanja artefakata na temu dima, došao je trenutak da se zbirka po prvi puta prikaže hrvatskoj javnosti. Volim raditi ono što nitko drugi ne radi, tako da sam se fokusirao na dim i cigarete, te skupio skoro deset tisuća artefakata. Bilo da govorimo o duhanu kao povijesnoj silnici, navici, poroku ili trendu, svako je razdoblje u povijesti imalo svoje osobitosti i značajke. Od toga da je duhan zapadnjacima bio potpuna nepoznanica prije otkrića Novog svijeta, do toga da je konzumacija cigareta i drugih duhanskih proizvoda jedna od najraširenijih ovisnosti danas, započeo je kolekcionar Dario Marenić.

Duhan je uvelike utjecao na promjene u percepciji slobode i osobnih izbora, bio izvorom bunta i osuda, a danas uobičajen pratilac mnogima, iako je vrlo štetan.

Izložba kroz umjetnost, dizajn, fotografiju, reklamnu grafiku i predmete svakodnevice otkriva složenu povijest duhana – od rituala i prestiža do masovne potrošnje i suvremenih izazova. Kroz odabrane eksponate iz privatne kolekcije istražuje se kako su pušenje i duhanski proizvodi oblikovali društvo, identitete i kulturu oglašavanja.

– Moji poslovni partneri u osamdesetak dijelova svijeta s godinama su postali dobro upoznati s ovom mojom ljubavlju, tako da bih preko njih često saznao za aukcije i vrijedne primjerke koje danas posjedujem. Bio sam na svim mogućim aukcijama, te pokušavao kupiti artefakte ako se oni pojave. Bilo da vrijede tek par eura ili nekoliko desetaka tisuća, u jednakoj su mjeri važni, te govore o povijesti duhanske industrije, modi koja je pratila konzumaciju cigareta, te danas, u dobu visoke svjesnosti o štetnosti cigareta – apele za zdravim odlukama, pojasnio je Marenić.

Bernaysova revolucija

Najvažnija diverzija u povijesti duhana nosi potpis Edwarda Bernaysa – oca odnosa s javnošću, koji je zaslužan za promjenu narativa prema upražnjavanju duhana, te je svijest javnosti usmjerio na cigaretu kao simbol moći, elegancije, slobode i seksualnosti. Okrenuvši se ženama, u vremenu rastućih pokreta za emancipaciju, cigaretu je pretvorio u simbol ženstvenosti i slobode. Paralelno s tim pratimo i razvoj reklamnih plakata. Usredotočeni su na prikaz žena s cigaretom i alkoholom kao atributima muškosti.

– Posebno sam zato ponosan na ono što sam skupio. Iako i sam više od 50 godina pušim, nije ova izložba promocija duhana ili navike pušenja, već prilika da po prvi puta javnosti pokažem dio zbirke za koju se nadam da će jednog dana biti objedinjena u muzeju pušenja, dodao je Marenić.

Jedinstvena je njegova zbirka po opsegu i vrijednosti građe, a možda i jedinstvena na svijetu.

– Kolekcija od preko 20 zbirki artefakata svakako se mora promatrati kao jedinstven umjetnički poduhvat, smatra Marenić.

Izložba je koncipirana kao interdisciplinarno istraživanje fenomena, promatranog ne samo kroz svakodnevnu društvenu praksu, nego i kao složen civilizacijski, estetski, ekonomski i simbolički obrazac, koji je tijekom proteklih stoljeća duboko obilježio europski svjetski kulturni, socijalni i gospodarski prostor.

– Bio sam oduševljen kad sam vidio način prezentacije moje zbirke jer, jedno je skupljati, kupovati i čuvati zbirku, a drugo je vidjeti je proučenu okom stručnjaka, dodaje kolekcionar.

Pregled pušačke kulture

Željka Kucelin, kustosica izložbe, na otvorenju je kazala kako izložba ne nudi samo uobičajen povijesni pregled pušačke kulture, a niti lekciju o zdravlju, već je zamišljena kao analiza jednog društvenog fenomena koji je obilježio našu civilizaciju.

– Složen je to i fascinantan put od ceremonijalnog do masovnog. Cigareta je postala moćni instrument moderne propagande u digitalnom dobu, nepresušan izvor umjetničke inspiracije, ali i javno-zdravstvena tema, objasnila je kustosica.

“Anatomija dima” ne predstavlja samo retrospektivu jedne navike, nego potencijalnu interpretaciju šire društvene anatomije vremena u kojem je dim bio neodvojiv dio javnog i privatnog života. Ovo je izložba o načinima na koje društva stvaraju rituale, estetiziraju navike i oblikuju kolektivne predodžbe o tijelu, identitetu i užitku. Otvara se prostor za društveno, umjetničko i muzeološko promišljanje fenomena, koji je obilježio čitavo razdoblje vizualne kulture.

Marin Ćurković, ravnatelj Narodnog muzeja Zadar, sjetio se kako ga je ideja da se ova izložba uredi dočekala na stolu kada je preuzeo dužnost ravnatelja. Otišao je u Novu Gradišku, bez pravih očekivanja ili ideja o obujmu zbirke, koja ih je odmah oduševila.

– Odmah smo kliknuli s kolekcionarom, te na kraju, uz mjesece truda došli do trenutka kada se zbirka predstavlja javnosti. Iako predstavlja tek jedan mali dio zbirke gospodina Marenića, naša ju je kustosica Željka Kucelin posložila na način da predstavlja jedinstveni pogled na ovu društvenu pojavu, zaključio je ravnatelj.

Umjetnost 21. stoljeća ima obilježja terapije i unutarnje borbe pojedinca s ovisnošću o cigaretama. S jedne je strane umjetnost kao samoizliječenje i prikaz straha od smrti, a s druge strane suvremeni strip i pop-art, gdje lica poznatih ličnosti i dalje imaju cigaretu, te mogu služiti kao promocija tog stila života.