Narodni muzej Zadar predstavio videoigru u kojoj možete učiti o zadarskoj povijesti

Narodni muzej Zadar predstavio je video igru pod nazivom »Ifigenija: Igra istraživanja zadarske povijesti«. Kroz narativnu puzzle avanturu igrači imaju priliku postati istraživači baštine, rješavajući zagonetke i tajne koje skriva bogata povijest grada Zadra. Igra donosi priču koja povezuje muzejske eksponata i otkriva tajne skrivene u slikama i namještaju muzeja. Pritom je jedna od najvećih tajni grada Zadra skrivena u slici »Žrtvovanje Ifigenije«, a igrače kroz ovu uzbudljivu istraživačku avanturu vodi e-Genija kako bi razotkrili tajnu ovog umjetničkog djela koje predstavlja duboku povezanost s poviješću grada Zadra.

Rezultat Erasmus+ projekta

Razgovarali smo s autorom igre, zadarskim piscem Želimirom Perišem, kako bismo saznali više o nastanku ove igre.

– Ifigenija je nastala kao rezultat Erasmus+ projekta u kojem je Narodni muzej Zadar prepoznao potrebu za gamifikacijom muzejskih sadržaja te se odlučio za izradu video igre. Riječ je projektu koji je bio dugotrajan te je uključivao istraživanje i mogućnosti digitalizacije muzejske građe. Tom smo prilikom kolega Zlatko Bukač i ja u muzeju održali predavanje o video igrama kojim smo predstavili izuzetno potentan medij videoigre, a potom na inicijativu Ivane Dražić i Koraljke Alavanje održali radionicu kreiranja videoigara te krenuli u proces osmišljavanja: kako građu muzeja predstaviti kroz igru.

Videoigra je vrlo uzbudljiv medij koji odlično komunicira s mladima, a upravo su mladi bila ciljana skupina kojima smo tom igrom i željeli približiti, pa ih zabaviti i pokazati im koliko zanimljiv muzej može biti, započeo je Periš kazavši kako su uspjeli prenijeti povijest i umjetnost grada Zadra te s kojim su se izazovima suočavali prilikom tog procesa.

– Prvi i najveći izazov je kako muzejski postav predstaviti kroz videoigru. Igre su obično dinamičke, zabavne, vrlo aktivne, od igrača često traže brze reflekse i nude mu uzbuđenje, a muzej je često nešto suprotno, nešto statično, nešto što u sebi skriva priče a ne akciju, nešto što je nepoznato i hermetično ako se odgovarajuće ne prezentira. Kako onda pomiriti te dvije suprotnosti i stvoriti nešto uzbudljivo i izazovno? Srećom, kolega Bukač i ja smo strastveni igrači, gameri, vrlo smo dobro upoznati s mnogim žanrovima, tehnikama i dosezima medija videoigre.

Također, dr. Bukač je eminentni stručnjak za naravni dizajn u igrama i to nam je bila važna polazna točka jer smo znali da ovom igrom moramo prezentirati priču i da je upravo priča rješenje našeg problema. Igre, naime, osim što su napete arkade akcije, igre su često i snažan narativni medij. Tako nam je trebala priča koja će povezati sve ono što se u muzeju nalazi, priča koja će provesti igrača kroz muzej, koja će biti i zabavna i edukativna a pri tome imati i emotivni doseg, da je igračima stalo i do likova i do muzeja i svega što se u njemu nalazi, priča Periš.

Lik s monumentalne slike

Ifigenija predstavlja centralni motiv video igre, a ujedno predstavlja i lik s monumentalne slike »Žrtvovanje Ifigenije« izložene u Narodnom muzeju Zadar. Ova slika ima duboku simboliku i isprepliće se s poviješću grada Zadra, iako nije toliko poznata široj publici. Periš ističe kako je slika »Žrtvovanje Ifigenije« pronađena u ruševinama bombardiranog grada i restaurirana nakon 70 godina, što dodatno naglašava njezinu povezanost s poviješću grada. Kako kaže, ta slika bi trebala biti jedan od simbola Zadra, uz zidine i crkvu Svetog Donata.

– Monumentalna barokna slika »Žrtvovanje Ifigenije«, nepoznatog slikara, pronađena je izrezana u ruševinama bombardiranog grada i čekala 70 godina na restauraciju. I sudbina samog lika Ifigenije, Agamemnonove kćeri, kojeg je otac žrtvovao zbog državnih ciljeva vrlo je indikativan za ovaj projekt, kaže Periš ističući kako je bogata simbolika ove slike poslužila kao inspiracija za priče koje su inkorporirane u istoimenu video igru.

S obzirom na to da stvaranje video igre zahtijeva suradnju brojnih umjetnika i stručnjaka, Periš naglašava važnost kreativnog tima. Glazbu za igru stvorio je zadarski umjetnik Robert Vodanović Čopor, dok je Andrijana Vidić doprinijela vizualnom identitetu igre.

Veliki tim

– Stvaranje videoigara predstavlja jedan vrlo složen proces u čijoj izradi sudjeluje veliki tim, od programera i dizajnera, grafičkih materijala i zvuka, do spajanja svega toga u jedinstven umjetnički proizvod. Bilo nam je važno da svi kreativni aspekti igru budu na određeni način umjetnički komisioni rad. Tako smo za glazbu u igri angažirali Roberta Vodanovića Čopora, koji u svom umjetničkom radu često analizira doseg i mogućnost zvuka, kao i potencijal zvuka da pripovijeda priču. Pored toga, Andrijana Vidić, čija umjetnička fotografija zadarskih kulturnih i posebno književnih programa ima kultni status, je radila fotografije koje su temelj vizualnog identiteta igre, otkriva Periš dodavši kako su u kreativnom timu imali još niz tehničkih i umjetničkih savjetnika koji su sudjelovali u kreiranju ovog multimedijalnog i impresivnog zadarskog umjetničkog proizvoda.

Video igre »Ifigenija« zasigurno ima potencijal za popularizaciju muzeja i povijesti grada Zadra, a također služi kao svojevrsna razglednica grada. Usprkos tomu što je prvotno zamišljena za igrica za mlađu populaciju, privukla je ljude svih dobnih skupina.

– Iako smo primarno ciljali na mlađu populaciju, pokazalo se kako ova video igra izvrsno komunicira sa svima koji imaju afinitet prema umjetnosti i povijest, bez obzira na generacije ili prostor. S obzirom na to da je igrica već prevedena i na engleski jezik, postala je i turistička razglednica Zadra jer pokazuje kakvih sve bogatstva imamo. No, prije svega »Ifigenija« predstavlja dvosatnu uzbudljivu avanturu koja će zasigurno zabaviti sve, zaključuje Periš uz napomenu da je igrica u potpunosti besplatna i dostupna za igru na stranicama Narodnog muzeja Zadar.