Knjiga koja spaja sliku i riječ srednjega vijeka: Predstavljena vrijedna knjiga autora Nikole Jakšića

Odjel za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru organizirao je predstavljanje knjige Nikole Jakšića pod naslovom »Iluminirani liturgijski rukopisi srednjega vijeka u Dalmaciji«. Predstavljanje je održano u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru, a o knjizi su govorili izv. prof. dr. sc. Ivan Josipović, urednik; dr. sc. Josip Belamarić, znanstveni emeritus i predstavljač; te prof. emer. dr. sc. Nikola Jakšić, autor.

Pročelnica Odjela, izv. prof. dr. sc. Antonija Mlikota, podsjetila je kako je profesor emeritus Jakšić jedan od predstavnika starije generacije profesora koji je zasigurno ostavio snažan trag među mlađim povjesničarima umjetnosti, neovisno o području kojim su se kasnije bavili.

Sedam poglavlja

– Knjiga predstavlja izniman znanstveni doprinos poznavanju dalmatinskih srednjovjekovnih rukopisa te ujedno istinski hommage vrijednoj kulturnoj baštini ovoga prostora, kazala je Mlikota istaknuvši da je monografija objavljena u sklopu Odjelne Biblioteke Zephyrus, dok je izdavač Sveučilište u Zadru.

Nadalje, izv. prof. dr. sc. Josipović, ujedno urednik knjige dodao je kako je riječ o devetoj knjizi u seriji monografija Zephyrus, pokrenutoj 2016. godine. Od samih početaka, naglasio je, posebna se pozornost posvećivala formatu i načinu uredničke obrade kako bi edicija bila primjerena svim granama likovne umjetnosti.

– To je osobito važno za ovu knjigu jer prof. Jakšić spaja pisanu riječ i sliku. Slika ne služi samo kao ilustracija, nego nadopunjuje tekst i na određeni ga način oživljava. Stoga se može reći da je upravo ova, deveta knjiga, svojevrsni vrhunac edicije, naglasio je Josipović. Uz to, dodao je kako je prof. Jakšić »roditelj« ove knjige, dok je on sam bio svojevrsna »babica«, budući da su prvi tekstovi nastajali još 2008. i 2009. godine, u vrijeme kada je Josipović bio mladi asistent te je zajedno s autorom obilazio teren i fotografirao građu.

Dr. sc. Belamarić opširno je predstavio monografiju koja, uz uvodne napomene autora, zaključak, popis ilustracija, sažetak i recenzije, donosi sedam poglavlja: »Iluminirani psaltir 15. stoljeća zadarskih franjevaca«, »Minijature 15. stoljeća u psaltiru iz franjevačkog samostana u Kamporu na Rabu«, »Dva mletačka psaltira 15. stoljeća u Dalmaciji«, »Izgubljeni liturgijski kodeksi dominikanskog samostana u Zadru«, »Zadarski misal 14. stoljeća u budimpeštanskoj National Széchényi Library«, »Antifonar zadarskih franjevaca« te »Iluminator Neri iz Bologne i njegov dalmatinski opus«.

Kaleidoskop znanja

– Ovu knjigu može čitati i specijalist, ali i svatko koga zanima povijest umjetnosti. Ona vrvi pričama. To je mogao napisati samo Nikola Jakšić. Nije isto razumjeti ljepotu i razumjeti knjigu kao živo biće. Za to je potreban svojevrsni kaleidoskop znanja kako bi se shvatilo što pojedini kodeks nosi sa sobom. Povjesničari umjetnosti kreću od usporedbe, što je prvi sloj čitanja, no Jakšić uspješno spaja sliku i riječ te pokušava objasniti zašto je sve nastalo upravo na takav način, rekao je Belamarić, podsjetivši na neprocjenjivu vrijednost ovakvih rukopisnih knjiga koje su u svoje vrijeme, ali i danas, imale gotovo status relikvija.

– Jakšić donosi sedam studija, od kojih su tri potpuno nove, niz činjenica i sveobuhvatnu metodologiju koja zahtijeva specifične vještine kakve, po mom mišljenju, prosječni povjesničar umjetnosti nema, dodao je Belamarić ukazavši i na pomake u preciznoj dataciji pojedinih rukopisa.

Prof. emeritus Jakšić održao je potom opširno izlaganje u kojem je dodatno pojasnio genezu svoga rada. Na samom početku istaknuo je kako je bio student pokojnog profesora Petriciolija te se prisjetio zahtjevnih početaka, budući da su minijature, prema tadašnjoj »hijerarhiji«, često bile na samom rubu interesa. S vremenom se građa postupno akumulirala, dok je sustavno prikupljao vizualni materijal, istraživao muzejske zbirke, arhive, povezivao podatke i dolazio do novih zaključaka. Zahvalio je svima koji su mu pomogli u tom dugotrajnom procesu. Posebno se osvrnuo na relativno slabo poznatog bolonjskog minijaturista Nerija, koji se, kako je istaknuo, prvi jasno odmaknuo od bizantinizirajućeg stila i prihvatio zapadnjački likovni izraz, pri čemu je u mnogim njegovim djelima vidljiv utjecaj velikog majstora Giotta.