Iadera Horror Hub otkrio tamnu stranu Zadra

Na Starom kampusu Sveučilišta u Zadru održano je treće izdanje projekta Iadera Horror Hub. Ovogodišnje izdanje bilo je posvećeno temama straha i prostora, a večer je spojila znanstveno predavanje i terensku »šetnju kroz strah« zadarskim ulicama.

Tamne epizode

Program je započeo predavanjem dr. sc. Sanje Dolenec sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli o mračnom turizmu, od Auschwitza i Černobila do Sarajeva, kroz pitanje zašto ljudi posjećuju mjesta tragedije i kako se gradi industrija sjećanja.

Nakon toga je David Štrmelj, magistar arheologije, sa Sveučilišta u Zadru poveo okupljene na tematsku šetnju »Zadar Dark Tour« kroz najmračnije gradske priče, od stupa srama i giljotine do ratnih bastiona i »Vražje palače«.

– Ove smo godine proširili koncept i odlučili istražiti temu straha i emocija u širem kontekstu. Ne samo kroz umjetnost i žanrove, nego i kroz druge discipline.

Uključili smo kolege iz područja ekonomije i turizma, pa smo tako pozvali profesoricu Sanju Dolenec, koja je doktorirala upravo na tu temu i za svoj je rad dobila Rektorovu nagradu.

Njezino je predavanje bilo izuzetno zanimljivo, a zatim je doktorand David Štrmelj poveo turu po gradu povezujući stvarne zadarske lokacije s tamnijim povijesnim epizodama, kazao je prorektor za međuinstitucijsku suradnju i internacionalizaciju, prof. dr. sc. Marko Lukić​, dodavši kako su sudionici dobili i karte s označenim punktovima i QR kodovima koji vode do kratkih priča o tim događajima.

Gostujuća predavačica dr. Dolenec pojasnila je kako se mračni turizam razvija u zajednicama obilježenima tragedijama.

– Primjer su nekadašnji logor Auschwitz ili Vukovar, gdje se turistima prezentiraju tragične teme povezane s ratom. No, nisu sve destinacije razvile taj oblik turizma, poput Golog otoka, koji unatoč povijesnim ranama nije turistički valoriziran.

Kada se takva mjesta predstave posjetiteljima s poštovanjem prema prošlosti, tada doista možemo govoriti o mračnom turizmu, istaknula je dr. Dolenec.

Tura je započela kod Kapele sv. Dimitrija, a arheolog Štrmelj podsjetio je da su se, prema kronikama, na tom mjestu nekada izvodila javna pogubljenja.

Neobične pojave

– Posljednje vješanje u Zadru dogodilo se 1875. godine, kada je mađarski vojnik ubio svog vodnika. Prilikom kasnijih radova na tom mjestu pronađeni su ljudski ostaci. Možda upravo oni pripadaju tom posljednjem osuđeniku, tko zna, rekao je vodič, dok je grupa u tišini promatrala mjesto na kojem su, kako je dodao, »duše visjele između neba i zemlje«.

Sljedeća postaja bila je Kovačka ulica, u kojoj su se, prema starim zapisima, događale neobične pojave.

– Godine 1577., nakon pojave Velikog kometa, žena po imenu Franica rodila je dijete s jednim okom i dva roga. Pokopano je poluživo, a o tome se šaptalo danima, otkrio je Štrmelj.

U istoj ulici, u dvorištu jedne kuće, i danas stoji kamena ploča s natpisom na latinskom: »Ne kupuj me ako ne želiš dobar izlaz, a loš ulaz«.

– Neki misle da je riječ o upozorenju zbog hipoteke, ali možda je u pitanju bilo nešto puno zlokobnije, dodao je vodič.

U Ulici Borelli 8 podsjetio je na nekadašnji Palazzo del Diavolo ili Vražju palaču, oko koje su se stoljećima isprepletale legende.

– Nitko ne zna točno zašto nosi to ime. Neki tvrde da su se vlasnici posvađali oko nasljedstva pa palača nikad nije imala pravog vlasnika, a drugi kažu da su vojnici iz obližnje kasarne širili glasine o ukletom mjestu.

No, najpoznatija priča govori o alkemičarima koji su u podrumu radili pokuse, a noću se kroz prozore vidjelo svjetlo i dim koji je mirisao na sumpor, kazao je Štrmelj.

Na Forumu, središtu javnog života od antike do danas, okupljeni su čuli priču o stupu srama – mjestu na kojem su kroz povijest kažnjavani prijestupnici.

Sv. Nikola »krivo« okrenut

– Vrijeme provedeno na stupu ovisilo je o težini prijestupa. Osuđenik bi bio okovan, s pločom oko vrata na kojoj su bila ispisana njegova djela, izložen ruglu i gađanju prolaznika.

Ponekad kazna nije završavala na sramoti – jedan je svećenik ovdje obješen u krletki, a žena po imenu Veronika, osuđena zbog svodništva, provela je tri dana okovana na istom mjestu, ispričao je.

Završetak ture bio je kod samostana sv. Nikole i sv. Frane, gdje je arheolog ukazao na činjenicu da je samostan sv. Nikole jedina zadarska crkva okrenuta na »krivu stranu«. Razlog tomu je, kako kaže, što se ispod nje nalazi zatrpana, starija istoimena crkva, zbog čega je današnja građevina podignuta u neobičnom smjeru.

Dodao je kako su oko crkve pokapani siromasi, pomorci, vojnici i žrtve kuge.

– Dok je sv. Frane bio groblje plemstva, ovdje su sahranjivani oni bez imena i spokoja, zaključio je Štrmelj nakon čega su uslijedila pitanja okupljenih.

Događaj je održan u sklopu međunarodnog istraživačkog projekta ASTRAH – Atlas straha: Narativi i urbani prostori jeze, koji proučava kako se gradovi poput New Yorka, Madrida, Tokija, Edinburgha i Zadra oblikuju kroz narative straha i kolektivne traume.

Projekt, financiran sredstvima Europske unije (NextGenerationEU), spaja kulturološku i prostornu analizu s alatima digitalne humanistike, s ciljem stvaranja interaktivnog digitalnog atlasa straha.